02. novembar – Ogromni finansijski gubici bolnica – Hrvatska

0
133

Novi gubici hrvatskih bolnica u prvih devet mjeseci ove godine dosegli su milijardu kuna (134 miliona eura), saznaje Jutarnji list, ističući da se 70 posto novih dubioza piše na računima kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara koji liječe najteže i najskuplje pacijente.

Takva se praksa događa godinama, a da to nije pokrenulo nikakve promjene u organizaciji okoštalog bolničkog sistema koji troši sve više za liječenje sve manjeg broja pacijenata, konstatuje zagrebački dnevnik.

Zato je i ukupni dug bolnica dosegnuo 6,8 milijardi kuna (912 miliona eura), od čega je četiri milijarde kuna (536 milijona eura) dospjelih potraživanja u koje su uključeni i dugovi veledrogerijama za isporučene ljekove.

Bez obzira pitaju li se pacijenti, ljekari, medicinske sestre, direktori bolnica ili šefovi klinika, odgovor je gotovo isti: ništa se u organizaciji hrvatskog zdravstva nije promijenilo posljednjih, sad već gotovo 30 godina, pa ni nakon što je Hrvatska ušla u Evropsku uniju, osim što je potrošnja na godišnjem nivou porasla za nekoliko milijardi i sad se već bliži 26 milijardi kuna (3,5 milijarde eura), piše Jutarnji list.

Upoređujući podatke o poslovanju hrvatskih bolnica 2013. s onima iz 2018. godine, uviđa se da se sve manji broj pacijenata hospitalizuje, ali to nije bio potsticaj za veće smanjene broja kreveta u bolničkim ustanovama, a onda i za njihovu iskoristivost.

U jednom segmentu bilježi se stalni rast proteklih šest godina, a to je broj ljekara koji rade u bolnicama. Godine 2013. u hrvatskim bolnicama bio je zaposlen 5.861 ljekar, a 2018. godine njih 6.838.

Uprkos stalnim prijetnjama da će Hrvatska doživjeti ljekarski egzodus, broj onih koji su sreću potražili u inostranstvu ne prelazi 600, jer pokazalo se da, dok jedni odlaze, drugi se vraćaju i zapošljavaju u hrvatskim bolnicama.

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na koje se poziva Jutarnji list, pokazuju da je u zagrebačkim bolnicama u tom razdoblju zaposleno 500 ljekara više, a da je broj hospitalizovanih pacijenata ostao podjednak, odnosno oko 250.000 godišnje.