Obično o slijepom crijevu mislimo kao o nepotrebnom organu koji nam može izazvati bolest, ako dođe do upale. Međutim, osim toga što ovaj organ ima značajnu ulogu u imunološkom sistemu, čini se da postoji neka veza između slijepog crijeva i Parkinsonove bolesti i možda ovaj organ može izazvati i druge bolesti osim upale.
U radu objavljenom u magazinu Science Translational Medicine američko-kanadsko-švedski tim naučnika dovodi u vezu odstranjivanje slijepog crijeva i smanjenje rizika obolijevanja od Parkinsonove bolesti. Statistike su pokazale da Šveđani, kojima je uklonjen ovaj organ, imaju 20% manji rizik da će razviti Parkinsonovu bolest. Spomenuti rad je uzeo u obzir medicinske istorije oko 1.7 miliona Šveđana, od 1964. godine.
Međutim, ovaj internacionalni tim nije stao samo na analizi medicinskih istorija pacijenata, nego su pokušali istražiti šta to ima u slijepom crijevu da bi moglo biti povezano sa Parkinsonovom bolešću. Kod pacijenata koji imaju Parkinsonovu bolest pronađen je jedan protein, α sinuklein (αS) koji se pogrešno formirao. Postoje još neki biohemijski markeri Parkinsonove bolesti, poput nalaza smanjenog lučenja dopamina, neurotransmitera važnog za kontrolu motorike.
Osim drhtanja udova i savijenog položaja tijela, postoje još neki simptomi Parkinsonove bolesti, ali se neki od ranih simptoma često zanemaruju. Primijećeno je da se pacijenti, dugo vremena prije dijagnoze ove bolesti, žale na konstipaciju. U akademskoj zajednici fokusiranoj na problematiku Parkinsonove bolesti, već neko vrijeme postoji hipoteza da se disfunkcionalni αS protein može širiti putem nerva vagusa, koji inervira velik dio organizma i to tako da normalne molekule pretvara u pogrešno savijene.

Obično o slijepom crijevu mislimo kao o nepotrebnom organu koji nam može izazvati bolest, ako dođe do upale. Međutim, osim toga što ovaj organ ima značajnu ulogu u imunološkom sistemu, čini se da postoji neka veza između slijepog crijeva i Parkinsonove bolesti i možda ovaj organ može izazvati i druge bolesti osim upale.
U radu objavljenom u magazinu Science Translational Medicine američko-kanadsko-švedski tim naučnika dovodi u vezu odstranjivanje slijepog crijeva i smanjenje rizika obolijevanja od Parkinsonove bolesti. Statistike su pokazale da Šveđani, kojima je uklonjen ovaj organ, imaju 20% manji rizik da će razviti Parkinsonovu bolest. Spomenuti rad je uzeo u obzir medicinske istorije oko 1.7 miliona Šveđana, od 1964. godine.
Međutim, ovaj internacionalni tim nije stao samo na analizi medicinskih istorija pacijenata, nego su pokušali istražiti šta to ima u slijepom crijevu da bi moglo biti povezano sa Parkinsonovom bolešću. Kod pacijenata koji imaju Parkinsonovu bolest pronađen je jedan protein, α sinuklein (αS) koji se pogrešno formirao. Postoje još neki biohemijski markeri Parkinsonove bolesti, poput nalaza smanjenog lučenja dopamina, neurotransmitera važnog za kontrolu motorike.
Osim drhtanja udova i savijenog položaja tijela, postoje još neki simptomi Parkinsonove bolesti, ali se neki od ranih simptoma često zanemaruju. Primijećeno je da se pacijenti, dugo vremena prije dijagnoze ove bolesti, žale na konstipaciju. U akademskoj zajednici fokusiranoj na problematiku Parkinsonove bolesti, već neko vrijeme postoji hipoteza da se disfunkcionalni αS protein može širiti putem nerva vagusa, koji inervira velik dio organizma i to tako da normalne molekule pretvara u pogrešno savijene.