Poznato je da se u Hrvatskoj bolovanja, osim za oporavak od bolesti, nerijetko koriste i kao dopuna godišnjeg odmora. Prema neslužbenim informacijama, HZZO je prošle godine provodeći kontrole bolovanja na nekoliko hiljada uzoraka utvrdio da ih je čak 30 posto neopravdanih.
Neopravdana bolovanja veliki su teret za HZZO, jer se radi o značajnim finansijskim izdacima, ali i za poslodavce, jer prva 42 dana bolovanja idu na teret firme u kojoj osoba na bolovanju radi. Prema izvještaju HZZO-a za 2017. godinu, od 2,4 milijarde kuna raznih naknada koje ta institucija isplaćuje, skoro polovina, odnosno 1,14 milijardi, odlazila je na naknade za bolovanje što je te godine bilo oko 5 posto njihovih ukupnih rashoda.
Prosječno trajanje bolovanja na teret poslodavaca 2017. je bilo 8,95 dana. Ukupno je zbog bolovanja 2017. godine s posla izostajalo 49.999 zaposlenih dnevno, što je 3,28% ukupno aktivnih osiguranika HZZO-a. U 2017. godini broj dana privremene nesposobnosti za rad na teret poslodavca iznosio je 7.420.885 dana, a na teret HZZO-a 8.178.892 dana, što je ukupno 15.599.777 dana.
Hrvatsko udruženje poslodavaca nezadovoljno je zakonskom regulativom bolovanja u Hrvatskoj. Njezin direktor Davor Majetić kaže da čak 20 zemalja EU-a manje opterećuje poslodavce bolovanjima te da bi te troškove trebao pokrivati HZZO, s obzirom na to da se iz plate izdvaja 16,5 posto za zdravstvo, odnosno zdravstveno osiguranje.
Dodajte komentar