18. decembar – Planeta na ivici kolapsa – UN

Prema podacima FAO (Agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu), kada bi hranu ravnomjerno razdijelili po svijetu, bilo bi je dovoljno za sve stanovnike planete. Zapravo, nešto bi i preostalo. Trenutno u svijetu proizvodimo 10 posto više hrane nego što je potrebno da se nahrane svi ljudi. Ali, viškovi nisu donijeli pad, već rast cijena hrane. U čitavom nizu država izbijaju protesti, a nekada potresni snimci iz Etiopije osamdesetih, danas dolaze sa svih kontinenata, uključujući i evropski.

Svjetski program za hranu, organ UN, ističe da je u svijetu gladno ili pothranjeno najmanje 850 miliona ljudi.

– Siromaštvo i oskudica u porastu su širom svijeta. Možemo to nazvati nijemim cunamijem, koji ne priznaje državne granice, i većina ljudi koji su pogođeni nisu ni svjesni šta ih je snašlo – kazala je Džozet Širan, bivša čelnica programa UN.

Situacija je toliko alarmantna da, na primer, UN u Somaliji imaju problem sa skokom cijena hrane koji je takav da su humanitarci pred strašnom dilemom – da li da ljudima dijele manje hrane ili da manji broj ljudi dobije obroke? Svjetska banka navodi da su se cijene brašna povećale za 120 posto u prošlih godinu dana. U Peruu zbog porasta cijena brašna se sve više pravi hleb od krompira. U Jemenu je čak i prije građanskog rata stanovnik u prosjeku morao da izdvoji četvrtinu svojih primanja samo za hleb. U djelovima Azije, vojska mora da čuva vreće riže. Cijena pirinča, osnovne životne namirnice u Aziji, povećala se trostruko za godinu dana.