U središte nove farmaceutske strategije EU, koja je predstavljena 25. novembra, postavljeni su pristupačnost, dostupnost i održivost ljekova. Taj dokument, koji stiže u vrijeme pandemije covida-19, treba da bude osnova za budućnost evropskog zdravstvenog sektora. Cilj nove strategije je da se pacijentu unapredi i ubrza pristup bezbjednim i pristupačnim ljekovima i istovremeno podrže inovacije u farmaceutskoj industriji EU.
Evropska komesarka za zdravstvo Stela Kirijakides ranije je novu strategiju opisala kao “kamen temeljac” zdravstvene politike u narednih pet godina. Ta strategija smatra se ključnom za Komisijinu viziju snažne zdravstvene unije, što je istakla predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen jesenas u svom prvom govoru o stanju Unije.
Nova strategija će uskladiti novopredloženi program EU4Helt (EU4Health) sa evropskim programom za istraživanja i inovacije Horajzon (Horizon) i takođe doprinijeti evropskom planu za borbu protiv raka, prenio je EURACTIV.com.
U prvom dijelu strategije naglašava se da “prioriteti istraživanja treba da budu u skladu sa potrebama pacijenata i zdravstvenog sistema”. Zato, kako se navodi, cio sistem farmaceutskih podsticaja EU treba da bude preorijentisan da stimuliše inovacije u oblasti nezadovoljenih medicinskih potreba, poput ljekova za neurodegenerativne i rijetke bolest, kao i kancera kod djece.
Kao primjer nezadovoljenih medicinskih potreba u dokumentu se pominje i antimikrobna rezistencija (AMR), odnosno otpornost mikroorganizama na ljekove, koja ljekarima otežava liječenje infektivnih bolesti i obavljanje rutinskih hirurškh zahvata.
Evropska komisija će do 2022. istražiti nove vrste podsticaja za inovativne antimikrobne ljekove, kao i mjere za ograničavanje i optimizovanje upotrebe tih ljekova. Pregled sistema podsticaja uključiće razmatranje tržišne konkurencije kako bi se unaprijedio pristup generičkim i biosličnim ljekovima.
Zahvaljujući generičkim i biosličnim ljekovima veliki broj pacijenata dobija pristupačan tretman a za zdravstveni sektor to znači potencijalnu uštedu, navodi se u dokumentu.
Kada je riječ o pristupačnosti ljekova, u strategiji se navodi da je odluka o cijeni i nadoknadi troškova za ljekove nacionalna nadležnost. Istovremeno se ukazuje i na pitanje troškova za ljekove u bolnicama koji brzo rastu.
Jedan od ključnih cljeva strategije biće da podstakne konkurentnost i inovativne kapacitete farmaceutske industrije EU. Komisija to smatra ključnim pokretačem otvaranja novih radnih mjesta, trgovine i nauke a kako bi farmaceutski sektor “najbolje odgovorio na potrebe pacijenata”.
Strategija uključuje snažno zalaganje za digitalizaciju i vještačku inteligenciju koje EK smatra ključnim za unapređenje prevencije i postavljanje dijagnoze, kao i za otkrivanje i razvoj novih ljekova. Takođe će razvoj u toj oblasti doprinijeti personalizaciji liječenja kao jednom od ciljeva strategije.
Cilj farmaceutske strategije EU koji je posebno aktuelan u uslovima pandemije covida-19, jeste postizanje “strateške autonomije” EU uz očuvanje otvorenosti ekonomije.
Komisija posljednjih mjeseci ukazuje na potrebu da EU vrati u Evropu proizvodnju ljekova i farmaceutskih sastojaka kako bi se izbjegle nestašice koje su se javljale za vrijeme korona krize.
Evropska komsija će prije nego što preispita zakonodavstvo u farmaceutskom sektoru voditi “strukturisani dijalog” sa akterima iz lanca vrijednosti farmaceutske industrije i vlastima kako bi identifikovala “osjetljiva” mjesta, izvještava EURACTIV.com.
Dodajte komentar