Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je hitno zatražila sprovođenje vakcinacije zbog dramatičnog povećanja broja slučajeva malih boginja u Evropi. Srpski epidemiolozi ističu zabrinutost, upozoravajući da, usljed sve manjeg broja vakcinisane djece, postoji realna opasnost od ponovnog izbijanja epidemije u Srbiji u narednim danima!
Prema saopštenju SZO, u Evropi je u 2023. godini zabilježen dramatičan porast broja oboljelih od malih boginja, sa više od 42.000 registrovanih slučajeva, u poređenju sa svega 941 slučajem prethodne godine. Zbog ovoga, SZO je apelovala na hitno preduzimanje mjera kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti. Prema njihovom tumačenju, ovakav porast rezultat je smanjenja broja djece koja su vakcinisana protiv malih boginja tokom pandemije korona virusa.
– Ovo je veoma zabrinjavajuće. Vakcinacija je jedini način da se djeca zaštite od ove potencijalno opasne bolesti – istakao je dr Hans Kluge, regionalni direktor SZO.
Epidemiolog dr Nebojša Bohucki naglašava za Blic da je tokom 2017/2018. godine u Srbiji zabilježeno 5.800 oboljelih od malih boginja, pri čemu je 93 odsto činilo nevakcinisano, nepotpuno vakcinisano ili osobe sa nepoznatim vakcinalnim statusom. Takođe, jedna trećina zaraženih zahtijevala je hospitalizaciju zbog ozbiljnih simptoma, praćenih komplikacijama.
– U toj epidemiji 2017/2018., prema podacima Batuta, imali smo 15 smrtnih ishoda, među kojima je bilo četvoro djece mlađe od pet godina. Kada je u pitanju obuhvat MMR vakcinom on bi morao da bude 95 odsto i više, a posljednji podaci za Srbiju koje je Batut objavio su iz 2022. i prema tim podacima, obuhvat za prvu vakcinu koja se prima u drugoj godini života je iznosio 81,3 odsto, a to je daleko ispod 95 odsto. Druga vakcina se prima u sedmoj godini života, prije polaska u školu, i Batut kaže, kada posmatramo 2022, da je obuhvat na nivou republike 89,5 odsto što nije dobro – kaže dr Bohucki.
Priča o MMR vakcini, kaže epidemiolog, jeste priča o morbilama, jer MMR čuva od tri zarazne bolesti. Prema njegovim riječima, prva monovalentna vakcina protiv morbila je napravljena još 60-tih godina. U Jugoslaviji je počela da se primjenjuje od 1971. godine, a u međuvremenu je napravljena trovalentna MMR vakcina.
– Trovalentna MMR kreće iste te 1971. u SAD, a mi smo malo kasnili s njom. MMR kod nas stiže tek 90-tih godina, konkretno 1986. kao MM, a 1993. godine kao MMR. Uvijek je bitno da se prime dvije doze ove vakcine. Ko primi dvije doze, bilo koje, može i monovalentna ili trovalentna MMR, on je zaštićen preko 95 odsto, čak 98 odsto, a to znači postojan i dugotrajan imunitet. Vakcina je odlična i pomoću ovog načina može da se postigne kontrola broja oboljelih od morbila, da bude malo oboljelih. Sljedeća faza je eliminacija, da nema u jednoj zemlji nijedna oboljela osoba, osim kada neko dođe sa strane, to su importovani ili uvezeni slučajevi. Treći korak je radikacija – kaže dr Bohucki.
Kako dodaje „sedamdesetih i osamdesetih godina, kada je napravljena vakcina i kada je ušla u upotrebu većeg broja zemalja mislilo da će do 2000. godine morbile nestati sa lica planete Zemlje.
– Međutim, 2024. godine imamo problem sa prijetećom epidemijom u čitavoj Evropi zato što je opao vakcinalni obuhvat.
REPUBLIKA
