LIJEČENJE NAJUSPJEŠNIJE KADA SE TUMOR RANO OTKRIJE

0
550

[heading size=”7”]Karcinom pluća je najčešći oblik malignih tumora od kojih mnogo češće obolijevaju muškarci nego žene. Odnos je tri naprema jedan, a od tumora najviše obolijevaju aktivni pušači, istaknuto je na simpozijumu o karcinomu pluća koji je 27. marta u Podgorici organizovala farmaceutska kuća “Hoffmann La Roche”.[/heading]  

Simpozijum o najnovijim trendovima u hirurškoj, biološkoj i radiološkoj terapiji karcinoma pluća, koji je organizovala farmaceutska kompanija “Hoffmann La Roche”, održan je 27. marta u hotelu „Podgorica“. Na skupu su održana tri predavanja. Predavanje o hiruškom liječenju karcinoma pluća, održao je dr Milan Mijović, grudni hirurg i direktor Kliničkog centra Crne Gore. Onkolog prim. dr Nada Cicmil Sarić, sa Onkološke klinike, govorila je o biološkoj terapiji  nesitnoćelijskog karcinoma pluća, dok je dr Vanja Karađinović (radioterapeut na Klinici za onkologiju i radioterapiju Kliničkog Centra Crne Gore) govorila o standardnoj radio terapiji ovog tipa karcinoma.

Hirurgija neefikasna za poodmakle tumore

Po riječima dr Mijovića, kada se govori o karcinomu pluća, ljekari često osjete depresivno zbog niskog procenta petogodišnjeg preživljavanja koje je sredinom 20. vijeka bilo oko 12,5%, na kraju vijeka oko 14, a sada oko 16%. Pokušavajući da ukaže na probleme, a oslanjajući se na podatke istraživanja, dr Mijović je ukazao na brojke koje govore da je danas operabilnost pacijenata sa karcinomom pluća 20 i 25%, dok je u sredinama sa strožijom selekcijom, i u centrima u kojima se operišu samo manji tumori taj procenat 18%. U većim svjetskim centrima prelazi 25%, što znači da je na 100 novotkrivenih samo 25 operativno.

Karcinom pluća se najčešće javlja u dobi od 65. do 74. godine, a smrt nastupa sa prosječnih 72 godine. Primjećen je porast učestalosti obolijevanja kod mladih ljudi. Tendencija svakog savremenog ljekara je, otkrivanje ove bolesti u najranijoj mogućoj fazi. Simptomi su uglavnom nespecifični, te im ljekari moraju prići ozbiljno. Česte upale pluća su teren na kojem se po riječima dr Mijovića najčešćedesi propust. Po njegovim riječima, najvažniji segment dijagnostike je bronhoskopija i patološki nalaz, jer od njega zavisi dalje liječenje. “Na grudnoj hirurgiji smo se oslonili na rad čuvenog britanskog grudnog hirurga Pitera Golstrova, koji kaže da su elementi utvrđivanja dijagnoze prvo klinički, pa operativni i na kraju patološki. Ako je tumor u prvom stadijumu uvjereni smo da ćemo postići dobre rezultate, ali na žalost, broj otkrivenih tumora na tom nivou je svuda u svijetu mali”. – kazao je dr Mijović, ističući da je za 85% tumora odgovorno pušenje.

Karcinom pluća u prvom i drugom stadijumu, je moguće hirurški liječiti. Danas su pacijentima sa karcinomom pluća dostupne sve savremene dijagnostičke I terapijske procedure, koje se koriste u svim razvijenim zemljama svijeta.

Moć hirurgije je ograničena kod pacijenata sa stadijumom III ove bolesti. Na žalost, najveći broj pacijenat biva dijagnostifikovan u IV uznapredovalom stadijumu bolesti. U ovoj fazi, mogućnost da se hirurškim liječenjem postigne dobrezultat je mala. “Faktor koji je u negativnoj korelaciji sa uspjehom liječenja je loš nalaz u limfnim čvorovima”, kazao je dr Mijović. Metastaze su jako česte kod carcinoma pluća i u trenutku javljanja ljekaru već ih ima dosta. “Pokazalo se da danas primjena citostatika pomaže da određene stadijume prevedemo u resektabilne”, – kazao je dr Mijović, podsjećajući da je u Crnoj Gori prije deset godina prvi put urađena video asistirana anatomska resekcija pluća. Sa video asistiranim resekcijama, uz mali broj sitnih incizija, može se uraditi anatomska resekcija nakon koje je mnogo brži oporavak.

Biološka terapija nesitnoćelijskog karcinoma pluća

Prema riječima prim dr Nade Cicmil Sarić, 80% karcinoma pluća čini nemikrocelularni karcinom, koji se javlja u dvije forme – adeno i planocelularnoj. Muškarci obolijevaju češće i odnos je 3 : 1, a bolest se javlja najčešće posle 40-te godine. Istraživanja pokazuju da se kod nepušača javlja samo 15%, dok su ostalo pušači. Karcinom dojke i mokraćne bešike, izvjesno su povezani sa pušenjem. U svijetu od ove bolesti godišnje umre 1,350 000 ljudi, od čega je 970 000 muškaraca. Petogodišnja stopa preživljavanja u Evropi je 8 odsto, navela je dr Cicmil Sarić, ističući da je primjena biološke terapije počela 1961. godine pronalaskom nekih citostatika, te da su otprilike na svakih deset godina otkrivani novi lijekovi, činjenice i faktori rasta tumora.

Još je Juder Fokman je 1971. godine objavio činjenicu da tumorski rast zavisi od neoangiogeneze, a 1980. godine se desio još jedan značajan momenat u biološkoj terapiji, kada je identifikovan vazotoendotelni faktor rasta. Deset godina kasnije potvrđeni su benefiti u preživljavanju liječenih hemioterapijom. Poslije 2000. godine došlo je do pomjeranja granica u liječenju karcinoma pluća, čak i onih odmaklog stadijuma. « Razvojem novih terapijskih agenasa koji  mehanizmom inhibicije unutarćelijske fosforilizacije suprimiraju tumorski rast i napredovanje, stvorene su terapijskih mogućnosti, postavljeni novi ciljevi i postignut novi ishod u liječenju pacijenata sa karcinomom pluća. » – kazala je dr Cicmil Sarić. Ciljevi savremene terapije su po njenim riječima: odlaganje napredovanja bolesti, produžavanje preživljavanja, odlaganje pogoršanja simptoma i poboljšanje kvaliteta života.