Sastojak timoljedan je među važnijima za koji je dokazano da višestruko jače djeluje na određene mikroorganizme i koristi se kao prirodni antiseptik, lijek protiv kašlja i kupka za opuštanje. Njegova primjena je česta kod bolesti respiratornih organa, jer se pokazalo da efikasno smiruje veliki kašalj i kod djece i kod odraslih.
Savršen je antiseptik jer etarsko ulje sadrži zavidne količine timola i karvakrola. Zanimljivo je da najviše eteričnog ulja biljka ima oko 14 časova. Istraživanja su pokazala da timijan ima i zavidne količine gvožđa, kalcijuma, smole, a od vitamina posebno vitamin A. Zbog prijatne arome i baktericidnog svojstva, predstavlja obavezan sastojak mnogih pasti za zube. Osim što čisti zube, on istovremeno jača desni i osvježava dah.
Savjet za pripremu čaja:
Čaj od timijana priprema se na dva načina – u ključaloj ili hladnoj vodi.
Priprema u ključaloj vodi obavlja se tako što se jedna supena kašika pomiješanih listova, cvjetova i nadzemnih djelova biljke prelije sa dva decilitra vode i ostavi da stoji pola sata. Poslije toga čaj se procijedi i pije. Radi postizanja što uspješnijeg djelovanja poželjno je da se čaj pije nezaslađen, i to tri puta dnevno po dva decilitra.
Priprema čaja u hladnoj vodi podrazumijeva da se biljka stavi u supenu kašiku i prelije sa dva decilitra hladne vode. Zatim se voda zagrijava sve do ključanja, ostavi da odstoji pola sata i procijedi se. Čaj se pije nezaslađen, tri puta u toku dana po dva decilitra. Ako neko ima potrebu da čaj zasladi, poželjno je da to uradi koristeći med.
Jagorčevina (Primula officinalis), jedna od prvih biljaka koje cvjetaju u proljeće. Za ljekovito dejstvo koriste se cvjetovi, listovi i korijen. Jagorčevina je posebno dobar lijek za liječenje plućnih bolesti, nesvjestice i lupanja srca. Čaj pripremljen od cvjetova povećava broj crvenih krvnih zrnaca. Osim toga, koristi se u liječenju nesanice, migrene i neuredne menstruacije. Pospješuje cirkulaciju krvi i izbacivanje sluzi. Čaj od korijena vrlo uspješno djeluje kao umirujuće sredstvo za stišavanje glavobolje, nervoze, nesanice, vrtoglavice i nesvjestice. Pored svega, jagorčevina se koristi za liječenje bolesti bubrega i reumatizma.
Izuzetno je česta komponenta mnogih sirupa i preporučuje se za saniranje produktivnog kašlja.
Crni sljez (Malva vulgaris), u narodu poznat kao velika sljezovača, planinski sljez. Raste pored plotova i puteva, na razvalinama i na starim zidovima, ali u neposrednoj blizini naseljenih mjesta. Listovi, cvjetovi i stabiljka sadrže sluz i tanine. Sušenjem biljke uništavaju se sluzne materije i zato je najbolje upotrebiti ga svježeg. Čaj od crnog sljeza efikasan je prije svega kod upala sluznica raznih unutrašnjih organa, te je djelotvoran kod gastritisa, upale bešike, želudačno-crijevnog kanala, usne šupljine, kao i kod čira na želucu i crijevima.
Odličan savjet je čorba koja se spravlja od listova crnog sljeza i ječma, i to tako što se ječam prvo skuva, pa zatim ohladi, a potom se dodaju listovi crnog sljeza. Ova čorba se posebno preporučuje kod upale pluća koje su pune sluzi, kod katarabronhija i kašlja, kod promuklosti, ali i kada je riječ o upali grla i krajnika. Crni sljez doprinosi izlječenju naizgled izuzetno upornog i naizgled neizlječivog emfizema pluća, koji često izaziva i jaka gušenja.Treba piti najmanje tri šolje čaja dnevno, a tokom noći stavljati obloge preko pluća, od poparenih i dobro ugrijanih listova i cvjetova ove biljke.
Savjeti za pripremu čaja:
Jedna kafena kašika sljeza potopi se u V litra hladne vode i ostavi preko noći. Ujutru se malo zagrije i može se konzumirati. Savjet za pripremu obloga:
Biljni ostaci (talog) od pripremljenog čaja malo se ugrije. Sa vodom i sa ječmenim brašnom pomiješa se u kašu. Melem se stavi na pamučnu tkaninu i kao topao upotrebi u svrhu obloga.
Toliko je bilja koje bi se moglo na ovu temu obraditi. Ono što je najbitnije jeste da treba da osluškujemo sebe, da se okrenemo prirodi, da shvatimo da priroda liječi sve. Toliko je prilika kako da obradujemo sebe i druge, kako da u toplini svoga doma, u ovim hladnim danima primijenimo jedan od gore pomenutih savjeta i da uz druženje sa nama dragim ljudima i ispijanje čaja možda preduprijedimo neka neželjena stanja.
Piše: mr ph. Ivana Gojković
Add comment