Nova era u liječenju metastatskog karcinoma dojke

0
237

[heading size=”7”]Adekvatnom primjenom terapije može se obezbjediti kvalitetniji život pacijentima sa metastatskim karcinomom dojke[/heading]

U organizaciji farmaceutske kompanije Hoffmann-La Roche Ltd, Podgorica, 15. maja u hotelu “Ramada”, održan je stručni sastanak na temu “Nova era u liječenju pacijentkinja sa metastatskim karcinomom dojke“. Na skupu su održana dva predavanja, a moderator sastanka bio je mr sci. dr Nebojša Crnogorac, direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju u Kliničkom centru Crne Gore. Predavanje na temu “Tajna uspjeha u liječenju karcinoma dojke“ održao je prof. dr Vladimir Todorović, sa Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG. Nakon toga, na sastanku govorio je i prof. dr Jozef Gligorov sa Univerziteta iz Sorbone, Instituta za karcinom. Nakon stručnih predavanja, o stanju u Crnoj Gori u vezi sa ovim problemom govorila je prim. dr Nada Cicmil-Sarić sa Klinike za onkologiju KCCG.

Uz izraze zahvalnosti kompaniji Hoffmann-la Roche LTD na organizaciji sastanka, prisutnima se obratio dr Nebojša Crnogorac.

– Postavlja se pitanje gdje je budućnost u klasifikaciji karcinoma dojke, pod mikroskopom ili u molekularnoj analizi genske ekspresije koje predviđaju klinički ishod karcinoma. Postoje brojni signalni putevi koji su od izuzetnog značaja za kasniji tretman bolesti i tome je potrebno posvetiti pažnju. Bez sumnje, multidisciplinarnost ostaje suvereni pristup u kontroli karcinoma. Hirurgija u liječenju ove bolesti će biti sve manje zastupljena, a radikalne masektomije nepotrebne  – rekao dr Crnogorac.

Po riječima dr Crnogorca, mnoge svjetski poznate ličnosti su imale iskustva sa oboljelima ili samom ovom bolešću: „Stiven Džobs nije izmislio samo iphone i ipad, iako ga uglavnom samo po tome poznaju. On je jedan od prvih ljudi koji je zbog malignog tumora podvrgnut genskoj analizi karcinoma, a nakon toga je sa svojim ljekarima diskutovao o mogućnostima ciljane ili target terapije. Njegovo zavještanje nama, je da postanemo sve više radoznali u toku liječenja i da otvaramo nove puteve koji nam mogu pružiti odgovore na pitanja u vezi sa našim problemom. „

 

Prava terapija za kvalitetniji život

Svakoj pacijentkinji sa metastatskim karcinomom dojke je potrebno pristupiti na jedinstven način i odrediti terapiju u skladu sa svim preferencijama koje ima. Napredak u medicini nameće potrebu da se sve više pažnja usmjerava ka individualnim karakteristikama i tretmanu pojedinačnog pacijenta,  uz stalnu brigu o kvalitetu života pacijenta.

– Moramo odrediti strategiju liječenja, da li da utičemo na progres bolesti, suzbijanje simptoma, produžavanje života pacijenta, a svakako da je najbolje sveobuhvatno obezbjeđivanje kvalitetnijeg života bolesnika. Naravno da je bitno da izbjegnemo neželjena dejstva, jer ako bolest tretiramo agresivnije, veća je toksičnost po organizam, a to uslovljava pad kvaliteta života pacijenta – naveo je profesor Todorović.

– Veoma su značajne sve karakteristike koje danas možemo posmatrati. Nekada se gledala samo veličina tumora i limfnih žlijezda, a u novije doba sve više pažnje je posvećeno biološko-molekularnim karakteristikama tumora. Praktično da ne postoje dvije žene sa istom ili sličnom kombinacijom molekularnih parametara. Uprkos ovom napretku, u toku liječenja bolesti ne može se zanemariti pitanje nastanka i kada je došlo do progresije bolesti, dijagnostifikovanja, kao i  terapije koju je pacijentkinja primila, problema sa rezistencijom i kontrole oboljenja- kazao je prof Todorović osvrćući se na način na koji savremena medicina, u kombinaciji sa postojećim znanjima tretira maligna oboljenja.

– Veoma je važna odluka koju donesemo nakon što se postavi dijagnoza i započne liječenje. Ako damo adekvatnu terapiju odgovor na nju može biti  u 70% slučajeva, a produženje života duže od 6 mjeseci. Neke terapije daju rezultate samo u oko 20% slučajeva. U svakom slučaju, u obzir uzimamo rizik koji postoji u odnosu na benefite koje možemo dobiti – navodi prof. Todorović.

– Nekad se tumor dojke dijelio po veličini, po lokoregionalnim karakteristikama itd, Međutim, danas je aktuelna molekularna podjela, pa vidimo da postoje hormon zavisni tumori: luminal A, luminal B tumori, bazal like ili triple negativni tumori kao i HER2 pozitivni tumori sa lošom prognozom i brzim napredovanjem – pojasnio je prof. Todorović.

Statistički gledano velika većina pacijenata ima hormon zavisne kancere, 25-30% su HER2 pozitivni  i do 15% tripl negativni tumori.

U Crnoj Gori od 310 pacijenata u zadnjih pet godina 60% su hormon zavisni, od toga 19% su HER2 pozitivni, a 18%  su triple negativni tumori.

– Da je veća HER2 ekspresija jedan od negativnih statističkih parametara još je1987.  u svojoj kliničkoj studiji utvrdio dr Denis Slamon. HER2 pozitivnost kao negativan prognostički faktor za pacijentkinje oboljele od karcinoma dojke je 1993. godine povezana i sa odrešenim stadijumom oboljenja, kao i brojem zahvačenih limfnih čvorova.