Održan skup na temu: Crijevna mikroflora

0
334

skup3U organizaciji farmaceutske kompanije Esensa 13. juna održan je skup u hotelu Ramada u Podgorici na kom su učestvovali farmaceuti i ljekari. Prisutene je u ime kompanije Esensa pozdravila Jelena Ognjenović. Predavači su bili gosti iz Beograda, profesori Miodrag Krstić, specijalista gastrohepatolog iz KCS i Nedeljko Radlović, specijalista pedijatar sa Univerzitetske dečije klinike.
Prof. dr Miodrag Krstić je govorio o crijevnoj mikroflori i pojasnio da se radi o kompleksnom mikrobnom ekosistemu koji živi u našem digestivnom traktu. Humani mikrobiom predstavlja ukupni genetski sadržaj crijevne mikroflore. Reziston je ukupni antibiotski rezistentski gen koji živi u mikroorganizmima ljudskog organizma. Smatra se da se antibiotska rezistencija danas najvećim dijelom prenosi preko crijevne mikroflore. Po SZO (svjetska zdravstvena organizacija) probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se unesu u adekvatnim količinama u organizam, izazivaju pozitivne efekte na zdravlje domaćina. Zadnjih godina je uvedeno još nekoliko termina pod terminom probiotik, a to su prebiotici čiji sastav ne podspješuje razvoj patogene mikroflore, i simbiotici – koji sadrže prebiotike i probiotike. U Crnoj Gori i Srbiji ima oko 40 različitih probiotika, dok u svijetu ih ima oko 200.
U našem digestivnom traktu živi kilogram mikroorganizama. Smatra se da je ukupan broj ćelija koje žive u digestivom traktu čovjeka, mikroorganizama od 10 do 100 puta veći od broja ćelija koje ljudi imaju, a genetski material je 100 puta veći od našeg genoma. Najveća gustina mikrobnih ćelija je u debelom crijevu i polako se smanjuje gore ka djelovima digestivog trakta, proksimalno. Za svakog od nas je specifično da ima oko 400 vrsta mikroorganizama u sastavu svojih crijeva i na neki način to predstavlja podidentifikaciju nas kao jedinki, kao otisak prstiju. Crijevna mikroflora dosta zavisi o različitim geografskim regionima. Ona ima brojne funcije. Ne možemo da živimo sa sterilnim digestivnim traktom. U njemu mora da živi puno mikroorganizama koji su odgovorni za varenje različite hrane u toku dana. Oni između ostalog obezbjeđuju energiju kroz kratkolančane masne kisjeline i sintetišu različite esencijalne aminokisjeline, vitamine K i B12 i učestvuju u metabolizmu hormona štitastog patogena, što je i najvažnija uloga crijevne flore. Veoma je raznovrstan svijet koji živi u našem digestivnom traktu. Pored bakterija, koje su sastavni dio naše crijevne mikroflore, žive i razne gljivice koje nisu same po sebi opasne za digestivni trakt, a i arhije koje su mikroorganizmi izolovani u kraterima vulkana. Mikroorganizmi koji žive unutar nas se između sebe puno razlikuju. To je jedan komplikovani ekološki sistem koji je unutar nas.
Indikacije probiotika su brojne. Probiotici su tu da nam pomognu u održavanju mikroflore i normalne homeostaze. Antibiotici neselektivno pored patogenih ubijaju i korisne bakterije, a posljedica toga su i poremećaji metaboličkih funkcija i razvoj patogenih mikroorganizama. Antibiotici su uz analgetike najčešće korišćeni ljekovi. Na mjestu gdje antibiotici unište saprofitnu floru stvaraju se uslovi da se povećano razvije i razmožava klostridijum, kojeg prouzrokuju toksini a ne samo bakterije. Klostridijum se može spriječiti smanjenjem korišćenja antibiotika, povećanom higijenom i sl. Najvažnija mjera koja zavisi od ljekara i farmaceuta je ordiniranje probiotika uz antibiotik. Za mnoge probiotike nema jasnih naučnih dokaze pa je veoma važno koristiti one probiotike za koje smo sigurni da su prošli kliniče studije.
Gojaznost je jedan od vodećih problema u svijetu i smatra se da ima dvije milijarde gojaznih ljudi. Svako uzimanje hrane brzo mijenja našu crijevnu mikrofloru. Postoje jasni biološki dokazi da ćemo gojaznost jednog dana liječiti preko crijevne mikroflore novim probioticima. Eksperiment koji je rađen u Holanidiji na pacijentima koji imaju dijabetes melitus tip 2, a publikovan je 2012. godine, pokazao je da kada crijevnu mikrofloru zdravog čovjeka damo čovjeku koji ima dijabetes melitus tip 2, njemu se popravlja insulinska rezistencija i dolazi do privremenog izlječenja. Ovo su neke od najznačajnijih sprovedenih studija koje se tiču crijevne mikroflore, a daju nadu da ćemo u budućnosti rješavati mnoge zdravstvene probleme preko nje, a čija je stabilnost od izuzetnog značaja za cijeli organizam.
Prof. dr Nedeljko Radlović govorio je o infantilnim kolikama i podsjetio da život predstavlja najviši oblik kretanja materija i da se javlja kao rezultat spontane integracije i transformacije neželjenih efekata. Karakteriše ga identično porijeklo, nevjerovatna složenost i trajno neraskidiva zavisnost.
Infantilne kolike predstavljaju bol i selekciju. Bol nije fizijološka pojava, bol je senzacija koja ukazuje da se nešto loše zbiva u organizmu. Po svojoj osnovnoj funkciji bol predstavlja korisnu senzaciju jer pokreće odgovarajuće mehanizme. Ukoliko je nešto oštećeno u gastro sistemu, kao propratnu pojavu imamo anoreksiju, a bol se javlja kasnije. Kolika predstavlja bol koji je rezultat grča. Ono što izaziva bolest na nivou crijeva je ishemija. Bol kao pojava ima svoje neposredne posljedice, ali ako traje dugo ima dalekosežne posljedice. Plač djeteta je jedini način na koji ono iskazuje patnju. Bol se prenosi odgovarajućim senzitivnim putevima i dolazi do kore mozga, zatim se lokalizuje na nivou limftičkog sistema u kom su smješteni naši nagonski centri, zatim na hipotalamus, na hipofizu i na kraju u centre nervnog sistema. Ukoliko bol traje dugo može napraviti posljedice. U našem genomu su zapisane sve inflamacije. Mnogi činioci mogu da blokiraju eksploziju nekih gena. Naš genom je podložan odgovarajućim promjenama. Dakle, ukoliko imamo dijete u ranom razvojnom periodu koje pati, kada je genetika najviše dolazila do izražaja, sa velikom vjerovatnoćom će te patnje ostaviti različite posljedice.
Infantilne kolike su epizode plača zdravog djeteta. One su najčešći razlog obraćana ljekaru prvih mjeseci nakon rođenja. Studije pokazuju da posljedice kolika mogu biti ozbiljne. Kod djece je najčešće u pitanju poremećaj sna i teškoće u disanju, a kada su u pitanju roditelji, oni imaju problem sa nemogućnošću spavanja i odmora, kao i problem sa anksioznošću. Infantilne kolike se javljaju od petnestog dana po rođenju i obično traju do četvrtog mjeseca, a rijetko i do 12 mjeseci. Prisutne su i kod dojene djece i vještački hranjene, a kod prijevremeno rođene djece su češće nego kod terminske. Kada su kolike problem, najprije treba misliti na alergiju kravljeg mlijeka jer 2,5 do 3 posto odojčadi pati od istih, a u 15 posto slučajeva ove alergije se javljaju kod dojene djece. Laktoza je izuzetno rijetka ali ljekar treba da misli i na ovaj uzrok i na infekciju urinarnog trakta i dr. Anamneza mora biti detaljna, a pregled kompletan. Prvo, hrana mora biti adekvatna i dijete treba hraniti u budnom stanju sa izdignutom glavicom, a nakon obroka treba insistirati da progutani vazduh vrati. Majčino mlijeko ima melatonin hormone i najbolja je hrana odojčadi, a ukoliko nema majčinog mlijeka treba djetetu uključiti adaptiranu formulu kravljeg mjijeka, a nikako samo kravlje ili sojino mlijeko. Važno je savjetovati majke da nakon hranjenja stave dijete na grudi, jer tada se dijete vraća u pređašnji period kada je samo osluškivalo majčino srce i to ga umiruje, a riječ je i o konverzaciji toplote dva tijela. Temperatura kože je oko 32 do 33 stepena, a na ovaj način dva tijela konzerviraju temperature i podižu je na 37 stepeni, a temperatura djeluje na muskulaturu. Poznato je da ovaj način kod djeteta pokreće hormone sreće i zadovoljstva. Važno je objasniti majci da dijete instiktivno osjeća i da će ono, ukoliko je majka neraspoložena, osjetiti kao negativno djelovanje, potenciraće tegobe i tako u krug, a savjet za tate je da omoguće majkama da se odmore, jer odmor čini ženu manje nervoznom, predložiti im konsultacije sa pedijatrom i po potrebi sa psihologom. Ukoliko je riječ o majci dojilji, ona mora ograničiti unos kofeina, teina, mora izbjegavati pretjerano začinjenu hranu, a pušenje iz okoline djeteta treba eliminisati kao i pušenje od strane dojilje.
Brojne studije zadnjih godina dokazuju da probiotik ima pozitivan efekat na kolike. Digestivni trakt djeteta je sterilan i tokom prvih nedjelja dolazi do kolonizacije bakterija. Efekat probiotika je višestruk: antimikrobni i imunostimulirajući. Kakva će biti bakteriološka flora zavisi od toga koji će stepen hormona biti resorbovan. Kao rezultat toga imamo odgovor nervnog sistema. Zdrava crijevna mikroflora je prevencija mnogim bolestima. Nakon upotrebe antibiotika potrebno je više mjeseci da se crijevna flora vrati u normalu. Infantilne kolike je jako važno prevenirati na adekvatan način, odnosno, tretirati ih jer kolike nisu normalno stanje.
Najbolja preventiva od klostridijuma je primarna zaštita, uz antibiotik obavezan je probiotik. Akutnu dijareju izazivaju bakterije ili virusi, a rijetko paraziti. Potpuno je nepotrebno davati antibiotike za dijareju izazvanu bakterijama. Primjena antibiotika je efikasnija kod virusnih dijareja, a primjena probiotika predstavlja značajnu dopunsku terapiju u tretmanu akutne dijareje. Osnovna je prvencija kod dehidracije i obezbjeđenja nutritivnog unosa. Probiotici stabilizuju i obnavljaju crijevnu mikrofloru.

Aleksandra Magdelinić