3 C
Podgorica
Dr Marijana Pušonja Aesthetic & Dental centar Star Kako starimo koža stvara sve manje hijaluronske kisjeline, postaje opuštena, suva i tanja. Dolazi do pojave bora, smanjenja tonusa i gubitka potkožnog tkiva, što licu daje opušten i umoran izgled. Upotrebom hijaluronskih filera možemo značajno da usporimo proces starenja i licu vratimo mladalački izgled. Hijaluron - hijaluronska kisjelina, hijaluronski fileri je prirodna supstanca koja se nalazi u našem organizmu i predstavlja jednu vrstu polimerizovanog šećera koji ima sposobnost da veže vodu. Hijaluron nadoknađuje izgubljeni volumen i elastičnost kože i potkožnog tkiva koji nastaju kao posljedica starenja. Hijaluronska kisjelina ima karakteristiku da vezuje vodu i na taj način omogućava hidrataciju kože, samim tim joj daje svež izgled i elastičnost. Ona ima važnu ulogu i u obnavljanju i regeneraciji kože, stoga se primjenjuje u mnogim procedurama podmlađivanja. Sam hijaluron, kad se ubrizga u tkivo, jednim dijelom stimuliše proizvodnju sopstvene hijaluronske kisjeline, ali i sintezu kolagena...

Što je to šum srca?

Prim. dr sci. med. Svjetlana Zeković, pedijatar i kardiolog PZU Sanicard, Podgorica Bezazleni šumovi (innocent murmeres), relativno su česti u dječjem uzrastu. Po raznim statistikama, javljaju se preko 50%, pa i do 80% slučajeva u raznim fazama dječjeg odrastanja. Oni nisu posljedica bolesti srca. To su šumovi fiziološkog karaktera, a čuju se često i zbog povećanog ili ubrzanog protoka krvi kroz srce. To se npr. javlja kada je dijete anemično ili uzbuđeno zbog pregleda. Srčana frekvencija i inače je brža nego kod odraslih. Npr. u uzrastu do 3 mjeseca u budnom stanju, puls moše da se mjeri i do 205/min, a u snu do 140/min, maksimalno, i to nije patologija. Od 3 mjeseca do dvije godine 190 u miru, a u snu 160/min, od dvije godine do 10 godina - u miru 140/min, a u snu 90/min, dok preko 10 godina tolerišemo oko 100/min u budnom stanju, a 90/min u snu. Mi, kardiolozi koji se bavimo metodom ehokardiografije, nalazimo strukture, tzv. aberantne horde, koje često vibriraju kod tog ubrzanog, a fiziološkog protoka, što često stvara šum. Naravno i tu je bitna lokacija...
Dr sci Velimir Milošević, gastroenterolog Klinički centar Crne Gore Od uvođenja omeprazola 1989 godine, inhibitori protonske pumpe (IPP) su postali osnov terapije bolesti povezanih sa želudačnom kisjelinom. U poređenju sa do tada neprikosnovenim blokatorima H2 histaminskih receptora, IPP su pokazali superiornost u liječenju prekomjernog lučenja kisjeline, uz odličan bezbjednosni profil i prihvatanje od strane pacijenata. Svi trenutno odobreni IPP su derivati benzimidazola. Osim pomenutog omeprazola, u upotrebi su pantoprazol, lansoprazol, rabeprazol, esomeprazol i dexlansoprazol. U fazi kliničkih studija su novi IPP, sa produženim vremenom djelovanja...

Šta je epilepsija?

Prof. dr Slavica Vujisić PZU Neuromedica, Podgorica Epileptički napadi se klinički ispoljavaju, prepoznaju ukoliko pacijent ima gubitak svijesti, kočenje i trzaje ili grčeve ruku i nogu, samo jedne ruke ili jednog prsta. Mogu da se jave izmijenjeni osjećaji, trnjenje jednog ekstremiteta ili polovine tijela, trnjenje , utrnulost drugih djelova tijela, psihički ili autonomni fenomeni, sa ili bez poremećaja svijesti. Nekada se dugo ne prepozna da se radi o epilepsiji - kada pacijent ima jutarnje trzaje ruku, kada se dešava da ispadne predmet iz ruke (četkica za zube, mobilni telefon…). O epilepsiji govorimo samo onda kad se utvrdi da se radi o hroničnom poremećaju moždane funkcije zbog strukturnih ili patofizioloskih promjena u mozgu. Isključuju se provocirani napadi: febrilni napadi (usljed povišene temperature), napadi provocirani jasnim uzrokom (alkohol, metabolicki poremecaji…)...
Dr Igor Gogić, ginekolog akušer Bolnica Codra, Podgorica To su nenormalna krvarenja iz materice, koja nisu izazvana organskim oboljenjima, tumorima, trudnoćom, sistemskim bolestima ili hematološkim poremećajima. To su krvarenja koja su posljedica hormonskog disbalansa koji može biti interni tj. usljed određenih dešavanja u organizmu žene koja se odražavaju na funkcije jajnika (gojaznost, naglo mršavljenje, prekomjerno treniranje, stres) ili eksterni, kao posljedica uzimanja medikamenata u smislu hormonske kontracepcije, odnosno odlaganja ciklusa. Uglavnom su anovulatorna ali mogu biti i ovulatorna. Po načinu nastanka mogu biti probojna, zbog relativnog nedostatka hormona, ili prelomna zbog oduzimanja ili prekida djelovanja hormona...