Doc. dr sci med. Božo Vuković Lijepa je zamisao, osvrnuti se na formiranje prvih Sabora sjevernog dijela Crne Gore i jugozapadne Srbije i odati zahvalnost organizatorima bivših sabora i ovogodišnjeg, četrdeset petogodišnjeg Sabora u Bijelom Polju, od strane direktorice Doma zdravlja dr Majde Dobardžić i direktorice bjelopoljske Opšte bolnice dr Biserke Bulatović. Svrha sabora bila je unapređivanje opšte i zdravstvene kulture u mjestima gdje je to bilo izuzetno neophodno. Bila je dužnost rukovodstva opština i zdravstvenih radnika da unapijede higijenske uslove života i praktični, zdravstveni, medicinski rad u sprečavanju obolijevanja i savremenom liječenju bolesnika...
Mr ph Gordana Obradović, spec. farmaceutske zdravstvene zaštite Farmaceutska komora Crne Gore je profesionalna organizacija koja predstavlja i zastupa farmaceutsku struku i djelatnost u Crnoj Gori. Pored unapređivanja farmaceutskog sektora Crne Gore, Komora štiti prava i interese pacijenata, uz poštovanje najvišeg mogućeg standarda ljudskih prava i vrijednosti. Zdravstveni sistem je veoma složen i ishod liječenja pacijenata zavisi od zdravstvenih radnika iz više disciplina. Zbog toga se od zdravstvenih radnika očekuje da međusobno sarađuju i dopunjuju se pružajući kvalitetnu zdravstvenu zaštitu pacijentima...
Dr sci med. dr Sanja Medenica, specijalista epidemiolog, Institut za javno zdravlje Arheološka istraživanja su kontinuirano doprinosila istraživanju porijekla lajšmanioze/lajšmaniaze/lišmenioze. Ova parazitoza je prikazivana na slikama, papirusima, statuama, keramici i mumificiranim ljudima. Slike kožnih lezija i deformacije ljudskih lica su pronađene u arheološkim nalazištima iz prvog vijeka nove ere (poslije Hrista) na teritorijama okupiranim od strane pred Inka, civilizacije u Peruu i Ekvadoru. Oboljenja izazvana lajšmanijama bila su poznata i u doba Inka u 15. i 16. vijeku. Španski osvajači ovih područja zapazili su ulcerozne promjene na koži poljoprivrednika na Andima koje su nazvali „oboljenje Anda” (engl. Andean sickness). Kasnije su promjene na nosu i ustima nazivali „bijela lepra”, zbog sličnosti sa lezijama koje se sreću kod oboljelih od lepre. U Starom Svijetu, induski ljekar je upotrebio sanskritski termin „kala azar”, što znači „crna bolest”. Oboljenje je kasnije označeno kao visceralna lajšmanioza (VL).
Dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog PZU „Dr Kovačević”, Budva Vitiligo je najčešća bolest depigmentacije (gubitka pigmenta). Iako nije životno opasna, niti praćena subjektivnim simptomima bola ili svraba, niti je zarazna - izvor je velikog stresa kod oboljelih zbog uočljivog estetskog nedostatka, psihosocijalne složenosti i gubitka samopouzdanja koji vodi i do depresije. Takođe, iako se za ovu bolest zna oko 4000 godina, još uvijek joj ne znamo pravi uzrok i sigurne patogenetske mehanizme, a terapija se razlikuje širom svijeta odslikavajući različite kulture, etnicitet, izvore i potrebe. Dakle, radi se o još uvijek stigmatizovanoj i enigmatičnoj bolesti u nekim dijelovima svijeta, dok se u drugim smatra samo kozmetološkim nedostatkom.
Mr sci med. dr Ognjen Gudelj Prije dvije godine u Americi je prvi put ugradjen Implantabilni srčani monitor reveal linq. Uređaj Medtronic reveal linq sistem za 24-časovni telemonitoring rada srca, pomoću kojeg se i do tri godine može pratiti i snimati funkcija srca u cilju prevencije i liječenja srčanih aritmija. 28. decembra 2015. godine prvi put je izvršena implantacija ovog uređaja na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu . 18. juna 2016. godine je prvi put taj uređaj ugrađen u Crnoj Gori, u ZU “TESLA MEDICAL" u Beranama. Intervenciju je uradio mr sci med. dr Ognjen Gudelj, ZU “Tesla medical”, Berane.
256FanovaLajkuj
0PratilacaZaprati
0PratilacaZaprati
0PretplatniciPretplatite se