Maja Lješnjak, psihološkinja Posljednjih godina u Crnoj Gori patološko kockanje je sve učestalije. Osoba koja kocka u dužem vremenskom periodu usvaja određena uvjerenja, koja mogu doprinijeti daljem razvoju zavisnosti. Veliki dobitak na samom početku kockanja može otvoriti vrata na putu ka zavisnosti, tako da osoba koja kocka postaje nerealno optimistična i očekuje da će, ako nastavi sa kockanjem, lako doći do novih dobitaka. Međutim, u kockarskoj igri uvijek postoji rizik i ovakav način razmišljanja (koji je pretjerano optimističan) nema uporište u realnosti...
Dr Jelena Šćekić, specijalizant urgentne medicine Klinički centar Crne Gore Kičma je koštana struktura sačinjena od 33 pršljena. Prostire se od baze lobanje do karlice, koja štiti kičmenu moždinu i pridržava glavu i trup. Djelovi kičme su vratni, grudni, lumbalni i sakralni. Kičma ima svoje četiri fiziološke krivine: lordotičnu krivinu vrata, kifotičnu krivinu grudnog dijela, lordotičnu krivinu lumbalnog dijela i kifotičnu krivinu sakralnog (krsnog) dijela. Ove krivine postoje radi ravnomjernog raspoređivanja pritiska na kičmeni stub...
Dipl. biolog Nataša Bulatović Izvršna direktorica NVO Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore Udruženje djeluje u skladu sa odredbama iz Nacionalne strategije za rijetke bolesti 2013-2020 (decembar 2012.) i pozitivnim zakonskim propisima Crne Gore. Udruženje predstavlja svoje članove u promovisanju humanosti, socijalne uključenosti, unapređenja dijagnostike, prevencije, liječenja, istraživanja, rehabilitacije i zaštite ljudskih prava osoba oboljelih od rijetkih bolesti u Crnoj Gori i svijetu...
Dr Valentina Kalinić, internista endokrinolog Opšta bolnica, Bar Dijabetes predstavlja hroničnu nezaraznu bolest, koja znatno opterećuje zdravlje stanovništva, nacionalni zdravstveni sistem i sistem zdravstvenog osiguranja. Hronično nezarazno stanje – dijabetes mellitus „tihi ubica“ poprima pandemijski karakter, preko 400 miliona ljudi širom svijeta bolovalo je od dijabetesa u 2014. godini, a od 1980. godine taj broj se povećao za čak 314 miliona. Broj odraslih osoba sa dijabetesom sada je je četiri puta veći nego 1980. godine, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija...
Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović U terapiji deficita hormona rasta daje se humani hormon rasta, koji se u posljednjim godinama dobija u dovoljnim količinama biosintezom, genetskim inženjeringom. Hormon rasta se daje u dozi 15 IJ na metar površine tijela, nedjeljno, ili 0,15- 0,3 mg/kg tt, nedjeljno. Pošto je poznato da kod zdrave djece tempo rasta je direktno proporcionalan intezitetu endogene sekrecije hormona rasta, normalno je pretpostaviti da će i terapijski uspjeh u liječenju djece sa deficitom hormona rasta zavisiti od doze hormona rasta...
256FanovaLajkuj
0PratilacaZaprati
0PratilacaZaprati
0PretplatniciPretplatite se