2.2 C
Podgorica

Paradontalni džep

Piše: dr Rade Mrdak, Ordinacija Apolonia, Podgorica Paradontalni džep nastaje usljed razaranja potpornog aparata zuba i kosti, a posljedica je uznapredovale paradontopatije. Paradontalni džepovi se javljaju isključivo u toku parodontopatije i njen su najvažniji znak. Paradontalni džepovi su patološke promjene u obliku džepa nastale produbljivanjem gingivalnog sulkusa usljed razaranja parodontalnih tkiva.

Agresija kod nas

Piše: prof, dr Mirko Peković, neuropsihijatar Posljednjih godina razne forme agresije u Crnoj Gori poprimaju alarmantne dimenzije. From je govorio da postoje dvije osnovne forme ekspresije agresije - jedna je maligna forma, urođena, korisna i konstruktivna, jer omogućava čovjekovo funkcionisanje i življenje. Ona podrazumijeva bezbroj djelatnosti, kakvo je čak i stvaralaštvo, i razne druge oblike duhovnog tvoraštva, koje idu sa invencijom i talentom. Druga forma agresije naziva se naučena ili stečena agresija, koja se tokom života nauči u porodici, školi i drugim socijalnim institucijama.

Maligna oboljenja (II)

Predavanje, American Corner, Podgorica Postoje primarna i sekundarna prevencija malignih oboljenja. Primarna podrazumjeva način života, izbjegavanje stvari koje utiču na faktore rizika, zdraviju ishrana, što više rekre­acije i cjelokupno podizanje svijesti u vezi sa ovim problemom. Samopregled dojki već od 20. godine života se ubraja u ovaj oblik prevencije.
Piše: prim. mr sci dr med. Slobodan Vranješ PZU „Milmedika“,  Podgorica Dvadesti vijek je u medicini obilježen jednim od najznačajnijih otkrića u službi čovječanstva - otkrićem i razvojem antibiotika. Svaka velika produkcija dovodi do neželjenih posljedica, pa smo stoga danas u prilici da izučavamo posljedice te ekspanzije i sagledamo neželjene efekte intezivne proizvodnje i potrošnje antibiotika. Prvi naučni pristup koji je ukazao na potencijal mikroorganizama kao terapijskog agensa učinili su Pasteur i Joubert još 1877. godine.
Piše: dr Ljubinko Kaluđerović, psihijatar-narkolog JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci, Podgorica Bolest zavisnosti nije samo povezana sa pojedincem kojeg pogađa, već i sa cijelom njegovom porodicom, zbog čega veoma često kažemo da je zavisnost porodična bolest. U tekstu koji slijedi razmotrićemo uzročno-posljedične veze između bolesti zavisnosti i porodice, koje su mnogoslojne i čiji se pravac djelovanja stalno mijenja. Kada govorimo o riziku od pojave neke bolesti, treba uzeti u obzir i nasljedni faktor.