Procjena ukupnog rizika za pojavu fatalnog kardiovaskularnog događaja

Piše: prof. dr sc med. Aneta Bošković Kardiovaskularna oboljenja (KVB) su vodeći uzrok prijevremene smrti u svijetu, i skraćuju prosječni životni vijek čovjeka za 10 godina. Zauzimaju prvo mjesto među uzročnicima mortaliteta, a posebno se ističe koronarna bolest. Prema istraživanjima koja su rađena tokom posljednje dekade, smatra se da će broj oboljelih od KVB-a i dalje rasti, uglavnom na račun porasta gojaznosti i broja oboljelih od dijabetes melitusa (lat. diabetes mellitus).

Rekonstruktivna hirurgija mitralnog zalistka

Piše: dr sci med Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Mitralni zalistak ima dva listića (kuspisa), prednji i zadnji. Od njih polaze horde tendinee (tanke niti) koje povezuju listiće sa papilarnim mišićima koji se nalaze u lijevoj srčanoj komori. Ove horde drže kuspise zatvorenim, da se krv tokom istiskivanja iz lijeve komore u aortu ne bi vraćala u predkomoru. Sve ove strukture zajedno čine tzv. mitralni aparat.

Primjena HBO-a u traumatologiji

Piše: dr Marko Savovski, spec. ortopedije, traumatološke kirurgije i baromedicine Progres nauke i ubrzanje tempa života, sa suštinskim promjenama u načinu življenja, uslovljava stalne promjene u brojnosti i kvalitetu traumatizama. U savremenim uslovima to se prije svega odnosi na saobraćajni traumatizam, a u manjoj mjeri i na industrijski i sportski. U okviru ove tri kategorije nastaje više od 90 % povreda koje se dogode na koštano-zglobnom sistemu. Definicija akutne muskulo-skeletne traume podrazumijeva postojanje lezije mišićnog i koštanog sistema koja obuhvata i druga tkiva kao što su koža, krvni sudovi, vezivno i nervno tkivo.

Paradontopatija, tihi otmičar naših zuba

Piše: Nadica Praščević-Zindović Spec. preventivne i dječije stomatologije Parodontopatija je izuzetno rasprostran­jeno oboljenje. Gotovo da ima karakter pandemije jer je veliki broj oboljelih osoba na svim kontinentima. Statistika govori da ovaj zdravstveni i socio-ekonomski problem pogađa tri od četiri osobe starije od 35 godina, a značajno veliki procenat omladine već ima rane simptome bolesti.

Sve se može kad se hoće

Svima dobro poznata po neobičnoj punoći i osobenosti glasa, kao i nizu pjevačkih ostvarenja ogromne popularnosti, Andrijana Božović je osoba koja se jako dobro snalazi u posve različitim profesionalnim i životnim zahtjevima. Pjevačka karijera koju je 2001. godine započela trijumfom na univerzitetskom takmičenju zabilježila je brojne zapažene nastupe na eminentnim festivalima, a 2004. objavljen je i album „Na krilima anđela".

Alchajmerova bolest – koliko znamo ?

Piše: dr Zilha Idrizović, specijalista neurologije Ajchajmerova bolest (AB) predstavlja najčešći tip demencije od koje pati 5-10% ukupnog broja osoba starijih od 65 godina. Opisana je još 1906. godine od strane dr Alojza Alchajmera (Alois Alzheimer). On je uočio i opisao promjene u moždanom tkivu žene koja je umrla od „neobične mentalne bolesti", kako se tada smatralo. Ove promjene su danas prepoznate kao karakterističan nalaz mozga oboljelih od AB-a koji napada dijelove mozga koji kontrolišu mišljenje, pamćenje i govor.