Poskok

0
1449

Vjerujem da bi bilo zanimljivo kratko opisati pet slučajeva ugriza poskoka sa područja Herceg Novog.

Slučaj M. S.: Osoba srednjih godina. Seosko područje sela Žlijebi pod Orjenom. Ugriz u domali prst desne šake. Komunikacijska distanca: trideset minuta. Medicinska: dva časa. Izostala bilo kakva intervencija prije prijema u bolnicu. Pacijent je u Bolnicu Meljine dospio nakon više časova. Primio serum. U stanju kome proveo više dana. Liječenje i zadržavanje u bolnici trajalo sedmicama.

Drugi slučaj – M. L.: Mlada žena, ugrižena u Sutorini. Ugriz u nogu. Komunikacijska distanca: 0. Prevoz u medicinsku ustanovu trenutno obavljen, u trajanju od desetak minuta. Izostala bilo kakva inter­vencija na terenu. Ljekar je, zbog edema, ugriženi predio oslobodio rasijecanjem pantalona makazama

Treći slučaj – T. S.: Dijete, ugriženo u predio podlaktice, vjerovatno od šarke. Bili vidljivi tragovi, razvio otok, primio serum u mišić. Oporavak bez posljedica.

Četvrti slučaj – N. A.: ugrižen u srednji prst desne šake. Komunikacijska distanca 15 min., me­dicinska jedan čas. Tankim, čvrstim konopcem tre­nutno podvezan, do stepena strikture krvnih sudova. Ljekarprvo raskinuo konopac. Nije razvio edem ugrižene šake, ali se žalio na jak bol i osjećaj gorčine u ustima. Prvo povraćanje javilo se jedan čas nakon ugriza, kada je pacijent smješten u Bolnicu Meljine gdje je primio serum.

Peti slučaj – N. P.: ugrižena u potkoljenicu -kako tvrdi, kroz debelu tkaninu trenerke. Mjesto do­gađaja visoko u planini Orjen, tokom kopanja lin­cure. Komunikacijska i medicinska distanca 3 ča-sa, jer je uključen helikopter. Razvila obiman otok potko­ljenice.

POSTUPAK KOD UGRIZA POSKOKA DIJAGNOZA:

a. Identifikacija zmije

b. Utvrditi da li je ubrizgala otrov, čak ni karakteri­stični trag ugriza u vidu 1-4 tačkastih podliva ne znači da je toksin i ubrizgan.

URGENTNA POMOĆ UJEDENOM

Najbolji postupak sastoji se u najbržem prenošenju ujedenog u bolničku ustanovu

URGENTNO, TEREN:

NE

• Ne stavljati povesku

• Ne stavljati led na mjesto ujeda

• Ne incidirati ranu

• Ne isisavati otrov sa mjesta ujeda

• Ne davati serum intramuskularno, naročito ne u predio ujeda.

DA

• Imobilizovati ujedeni dio, držati u visini srca, izbje­gavati izički napor i kretanje.

• Serum dati u venu, intravenskim kapanjem.

USTANOVA

• Mjeriti vitalne znake

• U vene uvući braunile, najbolje u dvije vene. Čak se preporučivalo i hirurško preparisanje jedne vene

• Staviti manžetu tenzimetra zbog povremenog mje­renja vrijednosti krvnog pritiska

• Uzeti krv za određivanje krvne grupe

• Analizirati faktore koagulacije, KKS, broj trombocita, nivo ureje u krvi i kreatinina u serumu

• Mjeriti obim ruke ili noge i bilježiti uvećavanje oto­ka

• Donijeti odluku o davanju seruma

• Napraviti kožni test da se prepozna osjetljivost na konjski serum. Ukoliko se utvrdi preosjetljivost na serum, ipak prići davanju seruma. Negativna reakcija nije garancija da se anailaktička reakcija neće razviti.

• Antivenin davati u bolničkim uslovima, na odjelje­nju sa ekipom za kardiopulmonalnu reanimaciju

• Antivenin dati intravenskim kapanjem

• Davati adekvatne doze seruma. Nedovoljna doza je najčešći uzrok neuspjeha. Doza mora biti dovoljna da do­vede do reverzije svih simptoma i znakova trovanja. Ponekada i do 20 flašica seruma.

LOKALNO:

• Otok

Bol (jakbol)

• Progresivno oticanje sa blagim sistemskim simpto­mima: parestezije, osjećaj mučnine.

• Veliki otok i bol sa znatnim sistemskim znacima: hipotenzija, facijalne fascikulacije, perioralna cijanoza, pore­mećaj koagulacije.

 

Piše: dr Goran Ž. Komar