STRUČNI SKUP CRNOGORSKIH I TURSKIH LJEKARA

0
455

U organizaciji Crnogorskog udruženja kardiologa i Turskog udruženja za hipertenziju i bolesti bubrega od 19-21. septembra u hotelu Ramada održan je naučni skup na kome su ljekari iz Crne Gore i Turske razmjenjivali iskustva iz oblasti kardiologije i nefrologije.

U ime Turskog udruženja za hipertenziju i bolesti bubrega prisutne je pozdravio dr Mustafa Arici, predsjednik udruženja. – Želio bih da se zahvalim Crnogorskom udruženju kardiologa na gostprimstvu u ovom predivnom gradu. Drago mi je što sam danas u Podgorici i što imam priliku da se sretnem sa istaknutim crnogorskim kolegama, rekao je dr Arici.

Predsjednik Crnogorskog udruženja kardiologa dr Miroslav Rabrenović, takođe se obratio prisutnima poželjevši im, u svoje ime i u ime Udruženja kardiologa Crne Gore dobrodošlicu i prijatan boravak. – Iskoristimo ovu priliku da unaprijedimo našu saradnju koja je uspostavljena prije tri godine kada su vaše kolege, a možda i neki od vas, prvi put bili na stručnom skupu u Crnoj Gori. Nadam se da će vaše znanje i iskustvo zajedno sa našim dovesti do realizacije većih projekata u budućnosti. Posebno bih se zahvalio rukovodstvu i predsjedniku Udruženja za hipertenziju i bolesti bubrega Turskel, gospodinu Mustafi Arici, na uspješnoj organizaciji i pomoći pri realizaciji današnjeg skupa. U duhu ove dobre saradnje želim vam uspješan rad i da iz Crne Gore ponesete prijatne prijateljske i profesionalne uspomene – rekao je dr Rabrenović.

U petak, prvog dana skupa održana je jedna sesija koja je za temu imala hipertenziju i kardiovaskularnu zaštitu. U okviru ove sesije, čiji je moderator bio dr Mustafa Arici, predavanja su održali dr Sukru Ulusoy i dr Mustafa Arici.

U subotu, 21. septembra održane su dvije sesije. Prva sesija, čiji su moderatori bili dr Mustafa Arici i dr Miroslav Rabrenović, za temu je imala: „Uticaj krvnog pritiska na oboljenja bubrega“. U ovoj sesiji predavanja su održali dr Sukru Ulusoy i prof. dr Ljilja Musić.

U drugoj sesiji govorilo se o praćenju pacijenata koji imaju dijabetes i oboljenja bubrega. Ovom sesijom su predsjedavali dr Mustafa Arici i dr Ljilja Musić, a stručna predavanja su održali dr Emir Muzurović i prof. dr Marina Ratković.

Naučni skup završen je sastankom eksperata, na kome su ljekari razmjenjivali iskustva i raspravljali o najnovijim metodama i načinima liječenja pacijenata.

– Gojaznost je jedan od problema koji se pojačao zadnjih godina, pa je stoga došlo i do porasta broja slučajeva hipertenzije, kao i srčanih i bubrežnih oboljenja koja su povezana sa hipertenzijom. Iz tog razloga smatram da će stručni skupovi poput ovoga dati bolji uvid u problematiku kao i smjernice za preventivu bolesti. 

Mjerenje krvnog pritiska više ne zavisi samo od mjerenja koje izvrši ljekar, jer pacijenti mogu biti nervozni ili uznemireni pri susretu sa ljekarom, zbog čega najnoviji priručnci za mjerenje krvnog pritiska preporučuju mjerenje kod kuće ili upotrebu posebnih ambulatnih aparata za mjerenje pritiska koji daju bolje rezultate. Svakom pacijentu, koji se iz bilo kog razloga obrati doktoru,  treba izvršiti mjerenje krvnog pritiska, jer je hipertenzija jedna od najčešćih hroničnih bolesti savremenog čovjeka. U Turskoj je hipertenzija prisutna kod jednog od troje pacijenata, a pretpostavljam da je sličan slučaj i u Crnoj Gori. Ukoliko je krnvi pritisak visok, mora se izvršiti ponovno mjerenje. Ukoliko i ponovljeno mjerenje pokaže da  je krvni pritisak visok, odmah se mora početi sa liječenjem.

Da bi se spriječio nastanak hipertenzije, mora se spriječiti gojaznost, koja je jedan od vodećih uzročnika nastanka ove bolesti. Mora se voditi računa o zdravoj ishrani, vježbati i održavati tijelo u formi. Ne treba kriviti genetiku za razvoj hipertenzije, jer genetika utiče samo 10-15 posto na razvoj bolesti. Ostalih 85-90 posto doprinosimo mi sami, pasivnim i nezdravim načinom života – rekao je u izjavi za naš časopis dr Mustafa  Arici.