Svake godine 7. aprila obilježava se Svjetski dan zdravlja.
Tokom posljednjih 50 godina, kampanje ovog tipa su skrenule pažnju na važne zdravstvene probleme poput mentalnog zdravlja, brige o majkama i djeci, i klimatskih promjena.
Proslave se obilježavaju aktivnostima koje nisu fokusirane samo na taj konkretan datum, nego se apeluje na javnost da se briga o zdravlju sprovodi tokom cijele godine i služi kao prilika da se svjetska pažnja usmjeri na ove važne aspekte globalnog zdravlja.
Svjetska zdravstvena organizacija je zvanično najavila da će tema Svjetskog dana zdravlja 2025. godine biti “Zdrav početak- budućnost puna nade”, sa posebnim akcentom na očuvanje i unapređenje zdravlja i preživljavanja majki i novorođenčadi.
Ovogodišnja kampanja dolazi u presudnom trenutku, podstičući zajedničke napore u stvaranju sigurnijeg i zdravijeg okruženja za najosjetljivije članove društva.
U svijetu svake godine oko 300.000 žena izgubi život zbog komplikacija u trudnoći i prilikom porođaja, preko 2 miliona novorođenčadi umre u prvom mjesecu života, dok se još dva miliona beba rodi mrtvo.
To znači da na svakih sedam sekundi, jedan smrtni ishod koji se može spriječiti, ostavi porodice širom svijeta u bolu i žalosti.
Iako se smrtnost majki i novorođenčadi bilježi u svim djelovima svijeta, ona najviše pogađa najsiromašnije zemlje i područja zahvaćena sukobima i krizama.
Nedostatak zdravstvene njege, zatvorene bolnice, blokirani putevi i nestašica medicinskog materijala doprinose tome da trudnice i novorođenčad često ostaju bez prijeko potrebne medicinske pomoći.
Ako se trenutni trendovi nastave, čak četiri od pet zemalja neće ispuniti ciljeve Ujedinjenih nacija za smanjenje smrtnosti majki do 2030. godine, dok će svaka treća zemlja ostati daleko od cilja smanjenja broja smrtnih slučajeva novorođenčadi.
Obilježavanje Svjetskog dana zdravlja stavlja akcenat na prevenciju
Ovogodišnja kampanja, koja će trajati do 2026. godine, poziva vlade, donatore i zdravstvenu zajednicu da ulože u dokazano efikasne mjere za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite.
One uključuju pravovremeno otkrivanje komplikacija u trudnoći, hitnu akušersku njegu, kao i specijalizovanu brigu za prijevremeno rođenu i novorođenčad male tjelesne mase no, s obzirom na to da su komplikacije usljed prijevremenog porođaja vodeći uzrok smrtnosti kod djece mlađe od pet godina.
SZO takođe ističe značaj šire brige o zdravlju žena i novorođenčadi, uključujući mentalno zdravlje, ishranu, kao i sve veći uticaj hroničnih nezaraznih bolesti.
Uz to, globalno zagrijavanje donosi dodatne rizike – istraživanja pokazuju da visoke temperature mogu povećati učestalost prijevremenih porođaja, mrtvorođene djece, gestacijskog dijabetesa i hipertenzije kod trudnica.
Kampanja ne stavlja fokus isključivo na smanjenje smrtnosti, već i na dugoročno zdravlje i dobrobit žena.
Prevencija je ključna
Portal b92.net sproveo je anketu i upitao svoje čitaoce da li redovno idu na preventivne preglede. Rezultati ankete su, malo je reći, poražavajući.
Naime, čak 57 odsto reklo je da ne ide kod ljekara sve dok ne osjeti neki problem. S druge strane, 28 odsto reklo je da redovno provjerava samo određene stvari, dok je samo 15 odsto navelo da sve kontroliše.
Prevencija igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i često može biti jednako važna kao i liječenje, naročito kada je riječ o hroničnim bolestima ili stanjima koja se mogu spriječiti.
Evo nekoliko razloga zašto je bitna prevencija u liječenju:
Smanjenje rizika: Prevencija cilja na identifikaciju faktora rizika i preduzimanje mjera kako bi se smanjio ili eliminisao njihov uticaj. Smanjenjem rizika smanjuje se i vjerovatnoća razvoja određenih bolesti.
Rano otkrivanje: Preventivni medicinski pregledi omogućavaju rano otkrivanje bolesti ili poremećaja prije nego što se pojave ozbiljni simptomi. Rani tretman može značajno poboljšati ishod liječenja.
Unapređenje kvaliteta života: Očuvanje zdravlja kroz preventivne mjere doprinosi unapređenju opšteg blagostanja i kvaliteta života pojedinca.
Promocija zdravih navika: Prevencija podrazumijeva i promociju zdravih životnih navika poput pravilne ishrane, redovne fizičke aktivnosti, održavanja zdrave tjelesne mase, izbjegavanja pušenja i konzumacije alkohola.
Smanjenje socijalnih i ekonomskih posljedica: Prevencija može doprinijeti smanjenju socioekonomskih troškova povezanih sa bolešću, uključujući izostanke sa posla, invalidnost i gubitak produktivnosti.
Edukacija i osnaživanje: Prevencija uključuje i edukaciju pojedinaca o značaju očuvanja zdravlja i pravilnim pristupima brizi o sebi. Osnaživanje ljudi da preuzmu kontrolu nad sopstvenim zdravljem ključno je za dugoročnu dobrobit.
U cjelini, prevencija doprinosi dugoročnom očuvanju zdravlja, smanjenju tereta bolesti i poboljšanju kvaliteta života.
U savremenom zdravstvenom sistemu, sve više se prepoznaje važnost preventivnih mjera kako bi se postiglo održivo i sveobuhvatno zdravlje zajednice.
B92
