POVEĆATI DONACIJE I ZAVJEŠTANJA ORGANA
U Crnoj Gori zavještanje organa nije na zadovoljavajućem nivou i potrebno je mnogo raditi na širenju donatorske kadaverične mreže – poručeno je sa obilježavanja Svjetskog dana bubrega, koje je 12. marta upriličeno u podgoričkom Hotelu “Ramada”. Kako je tom prilikom saopštila predsjednica Udruženja nefrologa Crne Gore prof. dr Marina Ratković, u decembru prošle godine u Crnoj Gori urađena je jedina kadaverična transplantacija bubrega, odnosno transplantacija od mrtvog donora. U Kliničkom centru Crne Gore u protekle dvije godine urađena je ukupno 21 transplantacija, od čega 20 od živih donora.
– U tom periodu ispitali smo 120 pacijenata, a uspjeli smo da uradimo samo 21 transplantaciju, jer je mnogo ispitanih pacijenata koji ne mogu biti adekvatni donori. Mnogo su manji rizici ako se radi o pacijentu koji je moždano mrtav. Zato je neophodno raditi na širenju donatorske kadaverične mreže i podizanju svijesti građana o potrebi donacije i zavještanja organa – kazala je Ratković.
Prema njenim riječima, cilj obilježavanja Svjetskog dana bubrega, koji su ove godine organizovali Udruženje nefrologa Crne Gore i Udruženje pacijenata na dijalizi i pacijenata sa transplantiranim bubregom, jeste upravo da se pokuša da se zajednički utiče na podizanje svijesti o neophodnosti širenja donatorske mreže, ali i istakne značaj bubrežnih bolesti u ukupnom morbiditetu i mortalitetu svjetske populacije.
– Ovogodišnji svjetski dan bubrega zato posvećujemo našim pacijentima sa transplantiranim bubregom i njihovom donorima. Želim da izrazim posebno poštovanje prema donorima, prema njihovoj humanosti i altruizmu i bezrezervnoj želji da pomognu svojim bližnjima na putu ka ozdravljenju. Zahvaljujući ovim ljudima mnogi pacijenti u Crnoj Gori dobili su šansu za novi, kvalitetan život – kazala je Ratković.
Prema njenim riječima, uvođenjem transplantacionog programa u KCCG u septembru 2012. godine, crnogorska nefrologija dobila je mogućnost da bolesnicima pruži sveobuhvatan, integrativan pristup u dijagnostici i terapiji, poštujući i primjenjujući principe i doktrinu najsofisticiranije nefrologije.
– U Crnoj Gori postoji 11 centara za liječenje pacijenata sa hroničnom bubrežnom bolešću. Neko će reći da je to mnogo za ovaj prostor, ali važno je da ispunjavamo i medicinske i zakonske kriterijume, ali i kriterijume komfora – kazala je Ratković.
Kako je ocijenila, preživljavanje pacijenata sa transplantiranim bubregom u Crnoj Gori sasvim je zadovoljavajuće.
– Od 113 pacijenata sa transplantiranim bubregom njih šest je ponovo vraćeno na hemodijalizu, a šest pacijenata je umrlo, od čega su četiri osobe preminule usljed bolesti drugih organa. Tako je procenat smrtnosti ispod šest odsto, što je daleko manje od procenta smrtnosti u državama u zapadnoj Evropi i Americi – ocijenila je Ratković.
Prema tipu donora, u Crnoj Gori postoji oko 65, 2 odsto žive srodne transplantacije, 22, 6 odsto kadaverične i 12, 2 odsto živih nesrodnih transplantacija.
– U 2013. urađeno je devet transplantacija, u prošloj osam, a za tekuću godinu imamo u planu već sedam pacijenata. Ako svi budemo složni u ideji i želji da ostvarimo povećanje procenta kadaverične transplantacije, taj broj mogao bi biti znatno veći, poručila je Ratković.
Kako je podsjetila, u novembru 2009. godine donesen je prvi Zakon o transplantaciji organa u Crnoj Gori, dok su pravilnici o živoj transplantaciji i moždanoj smrti doneseni 2012. U toku je izrada pravilnika koji će regulisati svaki segment kadaverične transplantacije u Crnoj Gori, a u sljedećih nekoliko mjeseci očekuje se dorađeno obrazloženje po pitanju moždane smrti i Zakona o donaciji organa poslije moždane smrti.
– Riječ je o takozvanoj pretpostavljenoj saglasnosti koja obezbjeđuje da, bez obzira na to da li je neko nosilac kartice i da li je neko zavještao svoje organe, nakon moždane smrti te osobe konačnu odluku o eventualnoj donaciji donosi najbliža porodica pacijenta, bez obzira na to što se on u toku života izjasnio kao donor – objasnila je Ratković.
Kako je zaključila, Crna Gora mora uložiti napor u širenju donatorske kadaverične mreže i podizanju svijesti o potrebi zavještanja organa, budući da je to mjerilo ne samo razvoja donorskog i transplantacionog sistema, već i razvijenosti društva u cjelini.
PACIJENTI I DONORI POSLALI PORUKU HUMANOSTI
Ovogodišnju proslavu Svjetskog dana bubrega obilježilo je učešće pacijenata sa transplantiranim bubregom i njihovih donora, koji su poslali poruku da treba pomoći drugima, te da je od ključne važnosti da to shvate i ljudi koji donose odluke.
Stevan Boljević, prvi pacijent kome je u Crnoj Gori urađena kadaverična transplantacija bubrega, apelovao je na političare da što prije zakonski regulišu oblast kadaverične transplantacije.
Dodajte komentar