– Neka ministarka juri zloupotrebe pojedinih ljekara kojih svakako ima, ali neka razmisli zbog čega sve više pacijenata traži pomoć u privatnim zdravstvenim ustanovama. Neka odšeta prije podne u bilo koju veću privatnu zdravstvenu ustanovu i vidi koliko ljudi ima po čekaonicama. Svi oni imaju zdravstveno osuguranje a ipak odlaze u privatnu ustanovu. Neka se zapita zašto je to tako. Zbog viška novca sa kojim ne znaju šta bi, sigurno ne – ovako je dr Dragan Cvetić, anesteziolog u penziji, odgovorio ministarki zdravlja Danici Grujičić na njenu izjavu da ljekarima u državnim ustanovama treba zabraniti rad u privatnoj praksi.
Ljekari su sigurni da iako je tek imenovana na funkciju ministra zdravlja, Danica Grujičić kao dugogodišnji ljekar, načelnica Klinike za neurohirurgiju KCS a potom direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, vrlo dobro zna kakvo je stanje u državnom zdravstvu i iz ugla ljekara i iz ugla pacijenata.
Klinike su u očajnom stanju, u fazi raspada, ljekara je sve manje jer zbog mizernih plata odlaze u inostranstvo trbuhom za kruhom ili, pak, rade i u privatnoj praksi kako bi sebi i svojoj porodici obezbijedili minimum uslova za život.
Pacijenti, sa druge strane, sigurno ne idu kod privatnika jer imaju para za bacanje. Zdravstveno osiguranje ionako svi plaćeno, ali neki nemaju taj „luksuz“ da za određene intervencije, operacije ili snimanja čekaju godinama. Često je to vrijeme presudno da bi neko uopšte ostao živ, a ne samo kvalitetnije i bolje živio.
Zbog čega je ministarka došla na ideju o razdvajanju državne i privatne prakse, kada su protiv toga ne samo stručnjaci, već i pravnici? Dopunski rad dozvoljen je zakonom, ljekari nijesu iz njega izuzeti, te je, sa ove tačke gledišta, namjera ministarke protivzakonita. Odgovor Danice Grujučić je da rad u državnim i privatnim klinikama može biti izvor korupcije. Nje u zdravstvu sigurno ima, ali korupcija se ne može isključivo vezati za to da li ljekar radi i u privatnoj i u državnoj ustanovi. Razdvajanje ove dvije prakse nije način da se ona suzbije. Naprotiv, tek onda se može povećati.
– Ministarka bi trebala da se pozabavi brojnim drugim problemima koji godinama opterećuju zdravstveni sistem, pa tek onda da razmišlja o ovakvim potezima. Uostalom, da država više izdvaja za zdravstvo, ne bi bilo korupcije, manjka ljekara, listi čekanja, i svi bi bili zadovoljni. U nekoj idealnoj državi, od koje smo mi miljama daleko – kazao je dr Cvetić. FoNet
Add comment