Svake godine svijet iznenadi učestalost elementarnih nepogoda i klimatske promjene, koje svakako utiču i na zdravlje ljudi. Aerozagađenje mnogi nazivaju tihim ubicom, pa posljednjih godina medicinska geografija doprinosi naučnim istraživanjima unaprjeđenja i prilagođavanju zdravstva tim promjenama.
U posljednje dvije decenije aerozagađenje je povećano za dvadeset procenata, pokazala su istraživanja kojima se bavio i Aleksandar Valjarević profesor Geografskog fakulteta u Beogradu.
-Deset najzagađenijih gradova na Balkanu su Izmir, Urdu u Turskoj, zatim Bitolj, Skoplje, nažalost Beograd i Smederevo, Zenica i možemo reći još jedan grad, koji se ovako ističe često po zagađenju je i Tuzla. Tako da se zagađenje povećalo. Svakako da zagađenje utiče na pojavu respiratornih oboljenja. Za petnaest procenata su porasla respiratorna oboljenja u posljednjih deset godina – kaže dr Valjarević.
-Značajan procenat oboljelih predstavljaju i maligniteti disajnih organa, što u svakom slučaju rezultira zagađenje, utiče kao jedan od najbitnijih faktora. Pored pušenja i neki drugi, ali aerozagađenje je jedan od najbitnijih faktora u pojavi tih malignih oboljenja – navodi dr Ilija Vukadinović, direktor Doma zdravlja u Kosjeriću.
Medicinska geografija se bavi i izradom karata, koje otkrivaju zastupljenost različitih oboljenja po regijama.
-Postoje već analize o tome da kardiovaskularna oboljenja su pretežno jača u Vojvodini, nego u južnoj Srbiji, u centralnoj Srbiji. Isto tako imamo karte za veoma velike razlike što se tiče malignih oboljenja, infektivnih oboljenja. I to sve ljekari, zajedno sa geografima, treba da analiziraju, ne samo na nivou države, nego i na nivou manjih regija, pošto manje regionalne cjeline imaju specifične karakteristike – smatra dr Imre Nađ, redovni profesor na Prirodno matematičkom fakultetu u Novom Sadu.
-Jednostavno ne možemo da zaustavimo klimatske promjene i efekte klimatskih promjena. Klimatski sistem je dosta kompleksan, on se konstantno mijenja. Postoji naravno široka priča o tome, ali ono što mi možemo da uradimo, dakle, na nekom našem lokalnom nivou, jeste da nekako definišemo i pokušamo da implementiramo neke osnovne mjere adaptacije i mitigacije, kako bi smo iznašli najbolje odgovore i preduprijedili negativna zdravstvena stanja kod različitih populacionih grupa – navodi dr Tin Lukić, vanredni profesor na Prirodno matematičkom fakultetu u Novom Sadu.
Istraživanja su pokazala da su visoravni iznad petsto i planine iznad hiljadu metara oaze za bijeg od aerozagađenja. A češći boravak na čistom vazduhu jača imunitet i zdravlje, saglasni su i ljekari i geografi.
Politika
Dodajte komentar