Toplomjeri i drugi mjerni uređaji koji koji sadrže živu, a koriste se u medicinskim ustanovama u Crnoj Gori postaju prošlost, poručeno je sa prvog sastanka Upravnog odbora projekta Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama – čime je započela realizacija ovog globalnog projekta u Crnoj Gori. Projekat implementira Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).
Dosadašnja istraživanja, neosporno su potvrdila da je živa jedan od najtoksičnijih elemenata i da može izazvati veoma ozbiljne posledice po zdravlje ljudi i životne sredine. Živa spada u grupu neurotoksina – a izloženost visokim koncentracijama može štetiti mozgu, srcu, bubrezima, mišićima, plućima i imunološkom sistemu kod ljudi svih uzrasta.
Stoga je Minamata konvencija postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje i na kraju eliminisanje upotrebe žive u različitim industrijama, uključujući i medicinsku. Jedan od ključnih ciljeva konvencije je postepeno ukidanje upotrebe žive u medicinskim uređajima kao što su termometri i sfigmomanometri, a upravo je to cilj ovog projekta.
Brojne aktivnosti koje će se realizovati do kraja 2028. godine, okupiće sve kljčnu aktere iz oblasti zdravstva i zaštite životne sredne, akademsku zajednicu, medicinske ustanove, nevladine organizacije i dr. Uklanjanjem mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova – Crna Gora će biti korak bliže ka ispunjavanju predpristupnih obaveza na putu ka EU, poštujući i preuzete obaveze iz ratifikovane Minamata konvencije.
Generalna direktorica direktorata za javno zdravlje u Ministarsvu zdravlja, dr Ivana Živković istakla je važnost uspostavljanja sistema za bezbjedno upravljanje opasnim otpadom koji sadrži živu u medicinskim ustanovama. Prema njegovim riječima digitalni termometri i aneroidni sfigmomanometri su već postali standard u mnogim zdravstvenim ustanovama, smanjujući tako rizik od izloženosti živi.
-Pored tehničkih aspekata zamjene uređaja, edukacija igra ključnu ulogu. Zdravstveni radnici moraju biti svjesni opasnosti koje nosi živa i pravilno obučeni za korišćenje novih, sigurnijih tehnologija. Takođe, moramo obezbijediti da pacijenti budu informisani o rizicima žive i prednostima novih uređaja, što se nadamo da će se kroz ovaj projekat postići. Na ovom putu, međutim, suočavamo se i sa izazovima. Zamjena svih uređaja koji sadrže živu zahtijeva značajna finansijska sredstva i logističku podršku. Ipak, smatram da je ulaganje u zdravlje naših građana i zaštitu životne sredine prioritet koji nema cijenu – zaključila je dr Živković.
Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, dr sci Mina Brajović, pozdravila je posvećenost Vlade Crne Gore implementaciji Minamata konvencije i globalnom konsenzusu o združenom i ciljanom djelovanju na smanjenju prijetnji i opasnosti od zagađenja živom.
Prepoznajući je kao kredibilnog partnera u realizaciji ratifikovane Konvencije, Crna Gora je identifikovana kao jedna od pet zemalja na globalnom nivou koje će biti korisnice globalnog projekta Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama – kako bi se smanjile emisije žive iz sektora zdravstva.
Brajović je istakla da ukupna količina žive koja se realizacijom projektnih aktivnosti planira eliminisati na globalnom nivou, uz učešće Crne Gore, iznosi 29,2 tone, sto će se postići kroz regulisanje pitanja nabavki i adekvatna rešenja za upravljanje otpadom koji sadrži živu.
Ona je podsjetila je da je do kraja marta ove godine, 148 zemalja ratifikovalo Minamata konvenciju, uključujući i 40 zemalja EURO regiona, među kojima je i Crna Gora.
IZVOR: CdM
