Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u Bosni i Hercegovini, a koronarna bolest je najodgovornija za izuzetno visoku stopu mortaliteta. Vodeći je uzrok smrtnosti u cijelom svijetu, a crna statistika ne zaobilazi ni Bosnu i Hercegovinu. Interventni kardiolozi u BiH se susreću sa izazovima u radu, prije svega u kontekstu složenih oblika koronarne bolesti kod pacijenata, do kojih najprije dovode loši životni stilovi.
Pacijente najčešće pogađaju akutni infarkti srca. U primarnoj interventnoj kardiologiji najvažniji je takozvani “zlatni sat” u kojem se vrši što hitniji tretman pacijenta, kojeg je zadesilo životno ugrožavajuće stanje. Jedan od vodećih bh. kardiologa dr Elmir Jahić ističe da je u domaćoj interventnoj kardiologiji zastupljeno nekoliko gorućih problema, a kao najveći se navodi neravnomjerna pokrivenost zemlje takozvanom mrežom za tretman akutnog infarkta srca.
-Svim stanovnicima u BiH nije dostupna usluga takozvane primarne perkutane koronarne intervencije, među građanima poznatije kao ‘zlatni sat’. U njemu se od pojave bola u roku od sat vremena pacijentima uradi urgentna koronarografija te izvrši ugradnja stenta. Ovo je oboljenje koje oduzima najviše ljudskih života, tako da je širenje pokrivenosti mrežom za tretman akutnog infarkta srca najveći prioritet – kazao je dr Jahić.
Za razliku od zemlja regiona, u Bosni i Hercegovini još uvijek standardiziranom nije postala zamjena aortnih zalisaka perkutanim putem, bez otvaranja grudnog koša, kroz takozvanu TAVI proceduru. Kadar koji bi izvodio ovakve visokosofisticirane zahvate postoji, ali je problem u novcu koji bi država trebala izdvajati za svoje stanovništvo.
-U zemljama regiona zavodi zdravstvenog osiguranja snose troškove, dok su pacijenti u BiH prinuđeni ove probleme da rješavaju samoinicijativno, plaćajući troškove između 25 i 30 hiljada eura u inostranstvu ili sporadično u našoj zemlji – dodao je dr Jahić.
U BiH u potpunosti nije regulirao ni plaćanje savremenog elektrofiziološkog tretmana aritmija srca, ugradnjom specijaliziranih uređaja za sprječavanje iznenadne srčane smrti. U zavisnosti od regije, odnosno kantona u kojem žive, pacijenti snose troškove.
Shodno svjetskoj statistici, Bosna i Hercegovina spada u zemlje niskog socio-ekonomskog razvoja što je svrstava u grupu onih sa pogodnim tlom za razvoj kardiovaskularnih oboljenja kod stanovništva. Kada je riječ o koronarnoj bolesti srca, ona se danas uspješno liječi i u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli, koji se nalazi u spomenutoj meži za tretman akutnog infarkta srca. Stručnjaci iz tamošnjeg Odjeljenja interventne kardiologije pri Klinici za invazivnu kardiologiju navode da uspijevaju odgovoriti izazovima.
U Tuzli su se okupili interventni kardiolozi iz cijele BiH u cilju razmjene iskustava, usklađivanja načina dijagnostike i tretmana koronarne bolesti.
-Ovdje je veoma bitno da su prisustni interventni kardiolozi iz cijele BiH na jednom mjestu, kako bismo razmijenili iskustva, zatim uskladili način dijagnostike i tretmana koronarne bolesti koja je vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Dugi niz godina se nijesmo okupljali u ovolikom broju, a naša želja je da ovo bude jedan novi skup koji će potstaći i naredne u drugim gradovima u našoj zemlji – kazao je dr Samed Djedović, šef Odjeljenja kardiologije pri Medicinskom institutu Bayer i jedan od organizatora skupa u Tuzli.
Stručni skup TICA 2023. je organiziralo Udruženje interventnih kardiologa.
Klix.ba
Add comment