Uvođenjem programa ,,Evropa sad“ naše zdravstvo je pretrpjelo teški udar nakon čega smo sprovodili sveobuhvatne analize kao i uporedne prakse zemalja okruženja, koje su primjenjivale ovu poresku politiku koja je nakon kraćeg vremena, zbog ogromnih problema koje su imale u funkcionisanju zdravstva, sistem vratila na ,,staro“, kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, koji je u intervjuu za Pobjedu poručio da jedino stabilni sistem finansiranja zdravstva omogućava normalno funkcionisanje ukoliko ne želimo dalje zaduživanje i kolaps.
Kazao je da kroz novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti planiraju da obezbijede što bolje usluge pacijentima, bez čekanja, regulisanje dopunskog rada ljekara, a novim investicijama u zdravstvu će se poboljšati i dijagnostika i liječenje.
– Naš prioritetni zadatak i cilj je obezbjeđivanje kvalitetne i dostupne zdravstvene zaštite za sve građane – poručio je Šćekić.
Posljedice teškog udara koji je pretrpio zdravstveni sistem primjenom programa „Evropa sad“, produkta prethodnog saziva Vlade, kojim su, između ostalog, ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje i na taj način sistem zdravstva ostavljen bez sredstava, u proteklom periodu osjetili smo svi – i mi kao donosioci odluka i zdravstveni radnici i građani. Uprkos svim poteškoćama sa kojima smo se suočavali zbog ovog katastrofalnog projekta, Vlada, kojoj je zdravlje građana u vrhu prioriteta, obezbijedila je nedostajuća sredstva za redovno snabdijevanje ljekovima i medicinskim sredstvima i sve ostalo što je potrebno za održivost zdravstvenog sistema, a kroz do sada najviše opredijeljen budžet za zdravstvo omogućila i njegovo normalno funkcionisanje.
Jednostavno moramo kroz institucije sistema da riješimo ovaj veliki izazov kako bi obezbijedili održivost sistema zdravstva. Sve ostalo je neodrživo i vodi zdravstveni sistem u nova zaduživanja i kolaps, što ne smijemo i nećemo da dozvolimo. Oko stabilnog finansiranja zdravstvenog sistema danas imamo opšti konsenzus u državi. I oni koji su van sistema zdravstva, a znaju šta znači stabilan prihod ovih dana su jasno iznijeli svoj stav da je to jedini pravi način da javni zdravstveni sistem opstane – istakao je Šćekić.
– Za kratak period od nekoliko mjeseci mapirali smo brojne nedostatke koji se uglavnom odnose na zastarjelost objekata, medicinske opreme, nepostojanje normativnih akata i procedura i mnoge druge, a sve to zajedno itekako utiče na dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite. Meni i mom timu jedina politika koja je važna je politika koja pacijenta i njegove potrebe stavlja u prvi plan. Zdravstveni radnici su neraskidivi dio tog sistema. Oni nikako nijesu izopšteni iz politika ministarstva zdravlja, kako to ovih dana neki od njih žele da predstave već su itekako pozvani da zajedno uređujemo sistem koji čine.
Gotovo 24 miliona eura investicija trenutno je započeto u zdravstvenom sistemu, neke su u odmakloj fazi, a za neke je u toku priprema dokumentacije i tenderskih postupaka za realizaciju.
Ljetos smo počeli izgradnju Klinike za mentalno zdravlje, a u toku je i izgradnja Klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju. Pri Institutu za javno zdravlje nedavno je počela gradnja Operativnog centra za vanredne situacije vrijednosti preko tri miliona eura. Dalje, devet mikrobioloških laboratorija biće adaptirano i rekonstruisano. Vrijednost ovih radova uključujući i opremu iznosi oko dva miliona eura. U novembru su počeli radovi na rekonstrukciji Specijalne bolnice Dr Vaso Ćuković u Risnu. Ukupna vrijednost tih radova iznosi 2.313.000 eura.
Raspisani su i tenderi za dvije magnetne rezonance za bolnice u Bijelom Polju i Nikšiću kao i za nabavku skenera za KCCG, kao i tender za rekonstrukciju Opšte bolnice u Bijelom Polju.
Projekti kod kojih se očekuje raspisivanje konkursa za idejno arhitektonsko rješenje su: izgradnja objekta Opšte bolnice u Pljevljima, Urgentni blok KKCG, Dom zdravlja Siti kvart – poručio je Šćekić.
Pomenuti ciklus ulaganja pored sredstava iz budžeta, u značajnoj mjeri su pomognuta IPA projektima Evropske unije. Pobjeda
