U cilju unaprjeđenja kapaciteta zdravstvenog sistema sa fokusom na kapacitete za blagovremeno pružanje usluga hitne medicinske pomoći, Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), iniciralo je proces procjene kapaciteta zdravstvenog sistema za pružanje hitne pomoći korišćenjem validirane SZO metodologije. Procjena je ujedno bila i prilika da se ukaže na potrebu uvođenja sistemskog praćenja nivoa iskorišćenosti raspoloživih resursa za zbrinjavanje akutnih stanja i povreda, ali i na nivo efikasnosti službi hitne pomoći u postojećem modelu.
Tokom procjene prepoznata je potreba da se pažljivo sagledaju ishodi zbrinjavanja hitnih slučajeva i akutnih stanja na predbolničkom i bolničkom nivou u cilju identifikacije ključnih izazova u pružanju usluga hitne pomoći, ali i ključnih intervencija za optimizaciju i bolju integrisanost tih usluga u zdravstveni sistem Crne Gore.
U cilju objektivnog sagledavanja modela organizacije usluga za zbrinjavanje akutnih stanja na predbolničkom nivou, nivoa integrisanosti i kontinuiteta ostvarivanja ovog izuzetno važnog segmenta zdravstvene zaštite – u prethodnom periodu su organizovane ekspertske konsultacije sa kreatorima politika i pružaocima usluga, uključujući Zavod za hitnu pomoć, predstavnike primarne zdravstvene zaštite i bolničkog sektora. Preliminarni nalazi predstavljeni su tokom ekspertskog sastanka, koji je organizovan u saradnji Ministarstva zdravlja i SZO.
Generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu, farmakologiju i regulisane profesije u minisatrstvu zdravlja, Radovan Nikolić, istakao je da je u pitanju projekat od izuzetne važnosti za zdravstveni sistem Crne Gore.
-Svi znamo koliko je služba hitne pomoći značajna karika i svjesni smo potrebe da je značajno ojačamo. Uporedo sa tim procesom neophodna je reforma koncepta izabranog doktora, kako bi se u konačnom zaokružio reformski proces primarnog nivoa zdravstveno zaštite, kao ključnog segmenta zdravstvenog sistema. Stoga, htio bih da se zahvalim svima koji participiraju u ovom procesu, kao i da istaknem uvjerenje da će cijeli postupak biti zaokružen na pravi način, na zadovoljstvo građana, prije svega – poručio je Nikolić.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, dr Vuk Niković, sugerisao je da je nakon upoznavanja resornog ministarstva sa rezultatima procjene kapaciteta pružanja hitne medicinske pomoći potrebno donijeti jasnu strategiju eventualne reorganizacije kako bi se potom započela izrada pisanja nacionalnih prehospitalnih protokola.
-Efikasna služba hitne pomoći je srce sistema zdravstvene zaštite i okosnica napora na planu ostvarivanja univerzalne zdravstvene zaštite. Ona je link između života i smrti. Efikasan odgovor na široki spektar akutnih stanja, poput trauma, komplikacija u trudnoći, pogoršanja stanja osoba sa hroničnim oboljenjima u raznim fazama života – traži snažne kapacitete službe hitne pomoći. Nerijetko se dešava da kada postoje određene barijere za ostvarivanje zdravstvene zaštite – hitna pomoć na primarnom nivou bude prvi kontakt građana sa zdravstvenim sistemom – istakla je dr sci Mina Brajović, šefica SZO Kancelarije u Podgorici.
Ona je pozdravila opredijeljenost Vlade Crne Gore da sistemski radi na optimizaciji usluga hitne pomoći.
Espertski tim SZO predložio je preispitivanje i optimizaciju modela organizacije službe hitne pomoći u Crnoj Gori, kako bi se osiguralo da resursi i sredstva poreskih obeznika budu racionalno korišćeni prilikom zbrinjavanja akutnih stanja povrijeđenih građana.
Predstavljajući ključne nalaze svoje analize, vodeći SZO ekspert u oblasti urgentne medicine, prof dr Li Valis (Lee Wallis) istakao je,, da postoje brojni primjeri dobre prakse u pogledu pružanja hitne pomoći u CG, što je potvrda predanog i požrtvovanog angažmana zdravstvenih radnika. Međutim, dalje poboljšanje pružanja usluga hitne pomoći, kao okosnica snažnog sistema zdravstvene zaštite, je imperativ. Neophodno je insistirati na integraciji servisa i obezbjedjivanju kontinuiteta u zbrinjavanju životno ugroženih osoba u svakom trenutku i fazi zbrinjavanja hitnih pacijenata. Optimizacija servisa hitne pomoći traži i preispitivanje modela finansiranja”.
Dodajte komentar