Otprilike 3,3 milijarde ljudi – gotovo polovina čovječanstva – sada živi u zemljama koje troše više novca plaćajući kamate na svoje dugove nego na finansiranje zdravstva ili obrazovanja, navodi se u novom izvještaju Ujedinjenih nacija.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je novinarima, predstavljajući izvještaj, da se, budući da je koncentrisana uglavnom na siromašne zemlje u razvoju, ova „razorna dužnička kriza ne smatra sistemskim rizikom po globalni finansijski sistem“.
-To je iluzija. 3,3 milijarde ljudi je više od sistemskog rizika. To je sistemski neuspjeh – upozorio je prvi čovjek svjetske organizacije.
Gutereš je rekao da se možda čini da finansijska tržišta još ne osjećaju štetne posljedice – ali ih milijarde ljudi osjećaju, a razmjere javnog duga su „nevjerovatne, i rastu“.
-U 2022. globalni javni dug dosegao je rekordnih 92 triliona dolara, a zemlje u razvoju snose nerazmjeran dio tog iznosa – kazao je on.
Kako se u izvještaju navodi, broj zemalja sa visokim javnim dugom naglo je porastao za samo jednu deceniju. U tom problemu su 2011. godine bile 22 zemlje. Prošle godine bilo ih je 59.
Gutereš je rekao da sve veći povjerilački udio u tim dugovima imaju privatni kreditori, koji zemljama u razvoju zaračunavaju astronomske kamate. Kao primjer je naveo afričke zemlje koje na zajam plaćaju četiri puta veću kamatu nego SAD i osam puta više od najbogatijih zemalja Evropske unije.
Dužnička kriza ostavlja vlade bez novca za ulaganje u razvojne ciljeve koje su UN postavile do 2030. godine. Ciljevi su, između ostalih, da se iskorjeni ekstremno siromaštvo, da se svakom djetetu obezbijedi kvalitetna zdravstvena zaštita kao i osnovno i srednjoškolsko obrazovanje te da se ulaže u prelazak na obnovljive izvore energije, rekao je Gutereš.
U izvještaju se navodi da je javni dug dosegao „kolosalne razmjere“ uglavnom iz dva razloga. Prvi se sastoji u tome što su finansijske potrebe zemalja naglo porasle dok su pokušavale da se odbrane od uticaja kaskadnih kriza uključujući pandemiju COVID-19, sve većih troškova života i klimatskih promjena. Drugi se sastoji u globalnoj finansijskoj arhitekturi koja „pristup finansiranju čini neadekvatnim za zemlje u razvoju“.
Međunarodni monetarni fond kaže da je 36 zemalja u „takozvanom dužničkom redu – ili je u dužničkoj krizi ili je u visokom riziku od zapadanja u dužničku krizu – rekao je Gutereš novinarima.
-Još 16 zemalja plaća neodržive kamate privatnim povjeriocima, a ukupno 52 zemlje – gotovo 40 odsto svijeta u razvoju – u ozbiljnom je problemima s dugovima – istakao je Gutereš.
Beta
Add comment