Sindikat doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo (SDMISKS) upozorava da se zdravstveni sistem Kantona Sarajevo suočava s ozbiljnim izazovima, među kojima se posebno ističe nedostatak specijalista, što prijeti da dodatno uspori i oteža pružanje zdravstvenih usluga na svim nivoima zdravstvene zaštite.
Iz Sindikata ističu kako pacijenti već osjećaju posljedice ovog problema – dugotrajna čekanja na preglede i ograničena dostupnost stručnih intervencija postali su dio svakodnevnice.
Postavljaju pitanje: može li zdravstvena politika pravovremeno odgovoriti na ove izazove i spriječiti dalekosežne posljedice koje prijete cijelom zdravstvenom sistemu?
Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo, ističe da je problem nedostatka specijalista višeslojan i rezultat brojnih faktora. Uz otežane radne uslove i nekonkurentne plate u poređenju s privatnim sektorom i atraktivnijim ponudama iz drugih zemalja, obnova kadrova je dodatno usporena zbog dugogodišnjeg nedostatka prilika i nedostatka dugoročnih planova za stručno usavršavanje i specijalizacije.
Prema analizi Ljekarske komore Kantona Sarajevo iz 2023. godine, uočava se zabrinjavajući trend – veliki postotak doktora medicine pripada dobnim grupama iznad 55 godina starosti. Podaci pokazuju da najveći udio ljekara starijih od 55 godina dolazi iz određenih specijalizacija. Na vrhu ove liste su specijalisti fizikalne medicine i rehabilitacije, s čak 59,37 posto ljekara u ovoj starosnoj grupi. Slijede ljekari porodične medicine, sa 58,41 posto, i dermatovenerolozi, gdje 55,55 posto doktora ima više od 55 godina. Značajan broj starijih ljekara prisutan je i u područjima epidemiologije (54,55 posto) te otorinolaringologije (50 posto). S obzirom na dužinu trajanja specijalizacija, koje traju četiri, pet ili šest godina, jasno je da je nužno dugoročno planiranje kadrova u zdravstvenom sektoru.
Pored toga, iz Sindikata ističu nedostatak koordinacije između obrazovnog i zdravstvenog sistema doveo je do hiperprodukcije određenih profila medicinskih tehničara i zdravstvenih radnika s visokom stručnom spremom. Iako mnogi od njih posjeduju visoko obrazovanje, često su zaposleni na pozicijama koje zahtijevaju srednju stručnu spremu, čime se njihova stručnost nedovoljno iskorištava.
Ovi radnici, uz pravilno usmjeravanje, mogu značajno doprinositi, na primjer, u službama porodične medicine, zdravstvene njege u zajednici, palijativne njege i zdravstvene zaštite predškolske i školske djece. Za optimalno iskorištavanje ovih kadrova nužno je uskladiti sistematizaciju radnih mjesta sa stručnim zvanjima i profilima prema važećim standardima obrazovnog sistema, što predstavlja i jednu od preporuka Ljekarske komore.
Ministar zdravstva Kantona Sarajevo, Enis Hasanović, priznaje da je nedostatak specijalista jedan od najvećih izazova u zdravstvenom sektoru.
-Suočavamo se s alarmantnim deficitom stručnjaka, posebno pedijatara, neurologa, kardiologa, neurohirurga, dječjih neurologa i fizijatara. Ovo je problem koji direktno pogađa kvalitet usluge i mora se hitno rješavati – izjavio je ministar Hasanović.
Za 2024. godinu Ministarstvo je osiguralo finansiranje 168 specijalizacija, dok je za 2025. planirano 178 specijalizacija i 30 subspecijalizacija.
Kako bi se prevazišli ovi problemi, Ministarstvo uvodi registar specijalizacija, koji će omogućiti bolje planiranje i praćenje potreba za medicinskim kadrom. Osim toga, sredstva za dodatne specijalizacije već su uključena u finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja.
IZVOR: Klix.ba
