Uz podršku UNICEF-a, Savjeta Evrope i EU, Vlada Crne Gore domaćin je regionalne konferencije o multidisciplinarnom modelu zaštite djece od nasilja pod nazivom Barnahus, koji predstavlja primjer međunarodne dobre prakse, a koji će u narednom periodu biti uveden u Crnoj Gori.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore i predsjedavajući Savjeta za prava djeteta Dragoslav Šćekić, regionalna direktorka UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju, predstavnica UNICEF-a pri UN-u u Ženevi i specijalna koordinatorka za odgovor na izbjegličku i migrantsku krizu u Evropi Ređina De Dominićis, ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, ambasadorka Švedske u Srbiji i Crnoj Gori Anika Ben David i koordinatorka za prava djeteta i šefica Odjeljenja za prava djeteta Savjeta Evrope Regina Jensdotir otvorili su u hotelu Hilton u Podgorici, dvodnevnu regionalnu konferenciju pod nazivom „Na putu ka izvrsnosti: Udruženi ka djelotvornoj dječjoj zaštiti s modelom Barnahus“.
Konferenciju organizuje Vlada Crne Gore, uz podršku UNICEF-a, Savjeta Evrope i EU, u cilju predstavljanja Barnahusa i diskusije o ovom multidisciplinarnom modelu zaštite djece od nasilja, koji se smatra primjerom međunarodne dobre prakse i koji će u narednom periodu biti uveden u Crnoj Gori.
Dječja kuća, tj. Barnahus, omogućava profesionalcima iz različitih sektora – policije, tužilaštva, socijalne i zdravstvene zaštite i sudstva – da istovremeno zajedno rade s djetetom koje je doživjelo nasilje, i to pod jednim krovom i u okruženju koje je prilagođeno potrebama djeteta. Na ovaj način izbjegava se intervjuisanje djeteta više puta, a koje predstavlja dodatnu traumu za dijete, uključujući i u slučajevima seksualnog zlostavljanja i eksploatacije.
Barnahus je prvi put u Evropi pokrenut na Islandu 1998. godine, a inspirisan je modelom Centra za zastupanje djece u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema studiji Savjeta Evrope iz 2023. godine, ukupno 28 država članica ove organizacije ima Barnahus servis ili neke druge servise vrlo slične Barnahusu. Od preostalih 18 država, pet je u procesu uspostavljanja takvih servisa, a 11 država posjeduje neke druge multidisciplinarne servise za djecu koja su doživjela nasilje.
Strategija EU o pravima djeteta za period 2021–2024, Strategija Savjeta Evrope za prava djeteta za period 2022–2027. i UNICEF-ova Strategija dječje zaštite za period 2021–2030. ističu značaj Barnahusa i sličnih pravosudnih servisa po mjeri djeteta.
Opredjeljenje Vlade Crne Gore da usvoji model Barnahus rezultat je njenog cilja da jača odgovore države na nasilje nad djecom. Osnivanje Dječje kuće Barnahus prvi put je bilo predloženo u nacionalnoj Strategiji za prevenciju i zaštitu djece od nasilja za period 2017–2021. Predstojećom Strategijom za period 2024–2028, koja je razvijena uz podršku UNICEF-a i EU, planirana je realizacija ovog prijedloga.
Uz podršku UNICEF-a i Savjeta Evrope, Vlada Crne Gore, 2023. godine, izradila je ključnu Studiju izvodljivosti koja analizira zakonodavni i okvir politika i identifikuje izazove za integraciju modela Barnahus, čime je postavljen temelj za uspostavljanje ovog servisa u narednom periodu.