Milenijumci i generacija iks suočavaju se sa većim rizikom od karcinoma u odnosu na bejbi-bumere.
Slučajevi raka kod mlađih generacija nastavljaju da rastu uznemirujućom brzinom, pokazala je nova masovna studija Američkog društva za rak (ACS). Analiza je uzela u obzir zdravstvene podatke više od 23 miliona američkih pacijenata, rođenih između 1920. i 1990. godine, kojima je kasnije dijagnostikovan rak od 2000. do 2019. godine.
U poređenju sa bejbi-bumerima, istraživači su otkrili da su generacije iks i milenijalci u većem riziku od razvoja 17 od 34 karcinoma, uključujući leukemiju, rak dojke i rak želuca.
Milenijalci rođeni 1990. imali su dva do tri puta veću vjerovatnoću da razviju rak pankreasa, bubrega ili tankog crijeva nego bejbi-bumeri rođeni 1955. Žene milenijalci takođe se suočavaju sa povećanim rizikom od raka jetre i žučnih kanala.
Sam rak materice ima 169 posto veće šanse da utiče na osobu rođenu 1990-ih nego na ljude rođene 1930-ih. Rizik od smrti od ovih karcinoma takođe raste.
To nije dobar znak, i ukazuje na to da je došlo do tihe, generacijske promjene u riziku od raka tokom prošlog vijeka.
Istraživači sumnjaju da je situacija takva dijelom i zbog toga što su generacije mlađe od 50 godina, sve više izložene kancerogenima u ranom životu ili mlađoj odrasloj dobi. Te rizične izloženosti, međutim, još treba da budu razjašnjene i definisane, naveli su istraživači.
Gojaznost kao važan fakor rizika
Deset od 17 karcinoma čija se incidenca povećava među milenijalcima i generacijom iks, vezano je za gojaznost, koja bi takođe mogla da igra ulogu u generacijskom disparitetu.
– Pošto se povećani rizik kod mlađih generacija prenosi kako pojedinci stare, sveukupno povećanje opterećenja karcinoma moglo bi se desiti u budućnosti, zaustavljajući ili preokrenuvši decenije napretka bolesti – kaže epidemiolog za rak Ahmedin Džemal iz ACS-a.
– Podaci naglašavaju kritičnu potrebu da se identifikuju i adresiraju osnovni faktori rizika u generaciji iks i populaciji milenijalaca kako bi smo se dodatno informisali o strategijama prevencije. Rezultati trenutne analize proširuju se na prethodna istraživanja, koja su otkrila da je stopa raka kod ljudi mlađih od 50 godina porasla za skoro 80 procenata za 30 godina – navode istraživači.
Ako se ti trendovi nastave, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da bi do 2050. godine broj slučajeva raka mogao skočiti za dodatnih 77 odsto. Zvaničnici okrivljuju duvan, alkohol, gojaznost i zagađenje vazduha kao ključne faktore.
Drugi faktori rizika, kao što su loša ishrana, sjedalni način života ili poremećaji spavanja, takođe mogu igrati ulogu u incidenciji raka, iako su ovi faktori i dalje slabo shvaćeni, primjećuju istraživači.
Nije sve tako crno
Međutim, u nedavnoj analizi ACS-a kriju se i neke dobre vijesti.
Prethodne studije su pokazale da su slučajevi raka grlića materice pali za 90 odsto od pojave te vakcine.
Pored toga, karcinomi povezani sa pušenjem, kao što su rak pluća i grla, takođe opadaju kod mlađih.
– Novi nalazi doprinose rastućim dokazima o povećanom riziku od raka u generacijama nakon bejbi-bumera. Iako smo identifikovali trendove raka povezane sa godinama rođenja, još nemamo jasno objašnjenje zašto te stope rastu – kaže epidemiolog za rak Hjuna Sung iz ACS.
Studija je objavljena u časopisu The Lancet Public Health.
Sciencealert.com / Zdravlje.kurir.rs
