Bosna i Hercegovina se suočava s kontinuiranom krizom, a ta česta pojava, praćena inflacijom i pitanjem unutrašnjeg duga, nije zaobišla ni zdravstveni sektor. Stav je to predsjednika Udruženja veledrogerija ljekovima i medicinskim sredstvima u Bosni i Hercegovini (UVLMS) Faruka Hadžića.
– Trenutna situacija, ukoliko ne dođe do izmjene Pravilnika o kontroli cijena ljekova, oblikovanju cijena ljekova i izvještavanju o cijenama ljekova, rezultirat će novim nestašicama ljekova – navodi se u saopšenju za javnost.
Kako naglašava, u Evropskoj uniji zabilježena je nestašica više od 15.000 zaštićenih naziva ljekova, a za malu državu poput Bosne i Hercegovine, to može predstavljati ozbiljan problem.
Kako naglašava, Agencija za ljekove i medicinska sredstva BiH zabilježila je 171 službenu nestašicu u prethodnoj godini, no stvarna situacija na tržištu pokazuje znatno veći broj nestašica.
U lancu snabdijevanja ljekovima Udruženje veledrogerija ljekovima i medicinskim sredstvima u Bosni i Hercegovini, ističe Hadžić, ima ključnu ulogu i odgovorno je za više od 80 posto uvoza i distribucije ljekova.
– Nestašice ljekova su izazov za pacijente, zdravstveni sistem i sve učesnike u lancu snabdijevanja – kaže predsjednik Udruženja veledrogerija ljekovima i medicinskim sredstvima u Bosni i Hercegovini Hadžić.
Naglašava potrebu za izmjenama Pravilnika, predloženog od Agencije za ljekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, koji je na snazi od 2017. godine. On tvrdi da zastarjelost tog dokumenta nije usklađena s izazovima u lancu snabdijevanja na svjetskom i tržištu BiH.
– Pravilnik, čija je svrha ograničiti samovolju proizvođača u oblikovanju cijena, neadekvatno je prilagođen specifičnostima Bosne i Hercegovine. Za razliku od zemalja regiona, u našem Pravilniku maksimalna cijena lijeka sadrži maržu veledrogerija što u praksi znači da su oni nezaštićeni i prepušteni samovolji proizvođača ljekova – ističe Hadžić.
Kako naglašava, ‘veletrgovci ljekovima i medicinskim sredstvima u Bosni i Hercegovini su najranjivija karika u lancu snabdijevanja ljekovima. Dug države i zdravstvenih institucija prema veledrogerijama procjenjuje se na oko 400 miliona KM’.
– Nezavisno od navedenih potraživanja koje imamo, mi smo primorani uredno da plaćamo svoje dobavljače čime smo postali finansijeri cijelog tržišta ljekovima u Bosni i Hercegovini – objašnjava Hadžić.
Kako se ističe u saopćenju za javnost, u zahtjevu za izmjenama Pravilnika Udruženje predlaže i uvođenje razumnog roka za primjenu novih cijena objavljenih na stranici Agencije kako bi se izbjegla šteta uzrokovana obustavom prodaje zbog promjene cijena.
– U skladu s važećim Pravilnikom, veletrgovci su prisiljeni da obustave prodaju istog dana kad se objave nove cijene što uzrokuje finansijske gubitke zbog zaliha koje veledrogerije posjeduju na dan promjene cijena. Uprkos minimalnosti ove izmjene, ista je od velikog značaja jer sprječava nestašice ljekova uzrokovane smanjenjem zaliha prije primjene Pravilnika i obustavom distribucije do usklađivanja cijena.
Takođe ‘jedan od zahtjeva za izmjenu važećeg Pravilnika, upućen od UVLMS, je korištenje maksimalnih cijena iz Hrvatske umjesto cijena HZZO-a koje više nijesu javno dostupne’.
– Za utvrđivanje maksimalne cijene ljekova u Bosni i Hercegovini, trenutno se koristi prosjek izračuna klastera zemalja Hrvatske, Srbije i Slovenije. Međutim, HZZO je nedavno unutar svog pravilnika ograničio pristup informacijama o cijenama. Imajući u vidu tu promjenu, predlažemo korištenje maksimalnih cijena iz Hrvatske kako bismo očuvali dosljednost izračunu na osnovu informacija iz zemalja u našem regionu – kaže Hadžić.
– Bitno je istaći da veletrgovci ni na koji način ne učestvuju u formiranju maksimalnih cijena ljekova, kao i da je Pravilnik o maksimalnim cijenama samo prvi nivo kontrole cijena, što sama riječ i kaže, dok su stvarne cijene ljekova značajno niže – ističe Hadžić.
IZVOR: FENA
