Ukupno 15.812 bolovanja registrovano je tokom prošle godine u Crnoj Gori, što je ukupno milion i 330.086 hiljada izgubljenih radnih dana. To su podaci Fonda zdravstva, koje je u emisiji “Okvir” na TVCG iznio direktor Fonda Vuk Kadić.
Kako je kazao, prosječan broj izgubljenih radnih dana po korisniku bolovanja je 84.
“Zdravstvo koštaju refundacije za bolovanja oko devet miliona eura. Kad pogledate te cifre, mogao se taj novac iskoristiti za neke druge stvari, ali trenutno je situacija takva kakva jeste”, poručio je Kadić.
Dodao je da su zbog bolovanja izgubljeni milionski radni dani.
“Fond je formirao komisije za procjenu bolovanja, a prisustvo je obavezno. Izuzeci su onkološki pacijenti i trudnice. Ne bih se složio da smo najbolesnija nacija u Evropi i da odskačemo u okruženju”, poručio je Kadić.
On je saopštio da Fondu svakog dana stiže do 40 zahtjeva za procjenu bolovanja.
“Ima velikih sumnji. Iz nekog razloga određeni ljudi nemaju urednu medicinsku dokumentaciju, pa se zove na provjeru. Ljudi se nakon toga uvijek nekako snađu i nađu dokumentaciju”, pojasnio je Kadić.
Izgubljeni dani opterećuju malu crnogorsku privredu
Kako je kazao presjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica, najveća opterećenja su bolovanja do 60 dana.
“Radimo na detektovanju rješenja. Činjenica je da je milionski broj izgubljenih dana i to opterećuje malu privredu kao što je Crna Gora. To dodatno urušava poslovni ambijent”, smatra Mikavica.
Mikavica pojašnjava da radnici koji rade u privatnim kompanijama obično otvaraju bolovanja, pošto ih nadređeni premjeste na drugo radno mjesto.
“Imali smo slučaj da su radnici otvarali bolovanja kako bi primali naknadu za vrijeme štrajka kompanije”, dodao je on.
Voditelj Zoran Leković podsjetio je na slučaj Uprave za sport, kad je nakon dolaska novog direktora porast broja bolovanja bio 800 odsto.
Foto: Emisija Okvir, RTCG
Podsjetio je i da jedna trećina zaposlenih u Upravi Glavnog grada je na bolovanju.
U podgoričkim domovima zdravlja tokom prošle godine otvoreno više od 31.500 bolovanja
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Milena Cojić poručuje da se slučajevi zloupotreba bolovanja dobro trebaju ispitati.
“Lažna bolovanja su veliki alarm i za ministarstvo i za poslodavca. Ne mogu to odmah okarakterisati kao zloupotrebu, jer se može zaista dogoditi da određeni faktori rizika u kompaniji utiču na zdravlje radnika”, dodala je Cojić.
Cojić je saopštila da su tokom prošle ljekari u podgoričkim domovima zdravlja otvorili ukupno 31.750 bolovanja.
“To je ukupno milion i 400 izgubljenih radnih dana”, kazala je ona.
U podgoričkoj Čistoći 50 odsto radnika na bolovanju duže od 60 dana
Govoreći o bolovanjima u podgoričkim preduzećima, direktor “Čistoće” Denis Hot kazao je da je u tom preduzeću stotinjak radnika na bolovanju.
“Pedeset odsto je na bolovanju duže od 60 dana. Često su međuljudski odnosi razlog zbog kojih ljudi idu na bolovanja, a i komunikacija sa nadređenima”, dodao je on.
Hot je pojasnio da je bilo situacija da zaposleni uzmu bolovanja tokom ljeta, kad imaju određene aktivnosti na imanjima.
“Ne bih smio da ulazim u njihovu privatnost, ali uvijek sam gledao da godišnji odmori budu u toku ljeta”, rekao je Hot.
Izabrani ljekari nisu policajci, povećan broj psihosomatskih bolesti
Predsjednik Sindikata izabranih ljekara Igor Ljutica navodi da izabrani ljekar ima pravo da do mjesec dana izda bolovanje.
“Sve nakon druge nedjelje je osnov za specijalističko mišljenje. Posle 30 dana šalje se na komisiju i daje se specijalističko mišljenje. Tu je i konzilijum, koji je mnogo veća instanca. Granice u praksi smo pomjerili, pa su ,alo rigorznije mjere, upravo zbog toga da ne bi bilo zloupotreba. Ali, mi ne možemo glumiti policajce”, ocijenio je Ljutica.
Poručuje da ima ljudi koji im dolaze po pomoć, ali ne krije da ima manipulacija.
“Najveći razlozi za zloupotrebu bolovanja su upravo ti međuljudski odnosi. Kad dolazi do promjena vlasti i promjena pozicija, dolazi do psihosomatskih oboljhenja. To je otprilike uvijek F dijagnoza, često zbog stresa ljudi nisu sposobni za rad”, pojasnio je Ljutica.
Dodao je da zbog obima posla ne mogu odrediti da li je neka firma ili preduzeće učestala u bolovanjima. “Ipak, moram poručiti da nismo naivni”, kazao je Ljutica.
Prema njegovim riječima, crnogorsko društvo je nezrelo za određene promjene.
“Treba da se ljudi naviknu da je uobičajeno da dolazi do promjena vlasti i da nije bitno ko im je nadređeni”, zaključio je Ljutica.
