Rezultati koje dobijamo redovnom fizičkom aktivnošću mogu podjednako da zavise od doba dana u koje vježbamo, koliko od samog tipa i intenziteta vježbanja, pokazalo je novo istraživanje.
Osobe koje vode sjedelački način života i imaju višak kilograma, najbolje rezultate za kontrolu nivoa šećera i insulina u krvi, a time i mršavljenja, imaju kada vježbaju u večernjim satima, tvrde istraživači.
Dr Džonatan R. Ruiz, profesor fizičke aktivnosti i zdravlja na Univerzitetu u Granadi, ispitivao je sa kolegama podatke o 186 odraslih osoba sa viškom kilograma ili gojaznošću, koristeći akcelerometar (spravu za mjerenje ubrzanja) i sprave za kontinuirano praćenje nivoa glukoze u krvi, tokom četrnaest dana.
Učesnike su kategorisali u grupe na osnovu toga kada su imali najviše umjerene ili intenzivne fizičke aktivnosti: ujutru, popodne, uveče ili mješano.
Ispostavilo se da su oni koji su više od polovine dnevne fizičke aktivnosti rezervisali za veče, imali značajno bolju kontrolu šećera u krvi tokom cijelog dana i noći, u poređenju s onima koji su bili neaktivni.
Efekat je bio još izraženiji kod osoba sa oslabljenom regulacijom glukoze.
Istraživanje bi moglo da pruži nadu mnogim odraslim osobama, koje se bore sa posljedicama gojaznosti ili poremećaja metabolizma šećera.
“Naši rezultati ističu značaj preciznosti prilikom propisivanja vježbanja. U kliničkoj praksi, medicinsko osoblje treba da ima u vidu optimalni period u toku dana, kako bi se uvećala efikasnost vježbanja i programa fizičke aktivnosti koje propisuju”, smatra dr Ruiz.
Ključ je u preciznosti
Rezultati studije upućuju na značaj preciznog propisivanja programa vježbi, tako da one budu maksimalno prilagođene individualnim potrebama i ciljevima.
Earth.com prenosi i preporuke, kako večernje vježbanje može da se integriše u svakodnevnu rutinu:
Planiranje konzistentnog rasporeda: Odaberite vrijeme u večernjim satima, koje vam najviše odgovara, a najbolje između 18 i 21 sat. Ključ je u konzistenciji, tako da pokušajte da se svakodnevno držite istog vremenskog perioda.
Isplanirajte vježbe: Odlučite koji tip vježbi želite da radite. Opcije su brza šetnja, sporo trčanje, vožnja bicikla, kućne vježbe… Cilj treba da vam bude barem trideset minuta umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti.
Pripremite se unaprijed: Pripremite sportsku garderobu i svu neophodnu opremu unaprijed. To smanjuje šanse da ćete preskočiti vježbe zbog nedovoljne pripreme.
Jedite pametno: Pojedite nešto lagano oko sat vremena prije početka vježbanja, kako biste imali energije za pokret. Izbegjavajte teške obroke neposredno prije vežbanja.
Zagrijte se i istegnite: Počnite trening laganim zagrijavanjem, kako biste pripremili mišiće i smanjili rizik od povreda. Nakon vježbe, provedite nekoliko minuta u istezanju.
Ostanite hidrirani: Pijte vodu prije, tokom i poslije vježbanja.
Pronađite društvo za vježbanje: Vježbajte sa prijateljima, kako biste bili motivisani i kako biste iskustvo učinili prijatnijim.
Studija je objavljena u časopisu “Obesity” američkog Društva za borbu protiv gojaznosti.
Earth.com