Dr Nadežda Basara reagovala je nakon što su iz Kliničkog centra kazali da je prekinula saradnju sa tom zdravstvenom ustanovom. Naime, u mejlu koji je medijima proslijedio njen suprug, navodi se kako “skoro dva mjeseca poslije sastanka u Ministarstvu zdravlja, umjesto Direktora KCCG-a, Basari se obratila profesorka koju je podmetnuo direktor, a koju ona ne poznaje, i to 3. juna, odnosno tri dana po isteku ugovora, sa pozivom da potpiše produzetak saradnje”.
U mejlu se između ostalog navodi kako je Basara uputila odgovor 4. juna, ali od Kliničkog nije dobila povratni odgovor i da je iz tog razloga, 11. juna napisala kako ne želi da produži saradnju.
Odgovor koji je Basara zuputila direktoru Kliničkog i dr Vučković 4. juna prenosimo integralno.
“Poštovana Prof. Dr. Vučkovic, hvala na javljanju, žao mi je da se nismo u posljednjih godinu dana i upoznale.
Zainteresovana sam za produženje ugovora sa KCCG pod sljedećim uslovima:
– da se izmena sistematizacije za internu medicinu, koja je potpisana od Upravnog odbora KCCG i poslata Ministarstvu zdravlja još u januaru 2024. potpiše, cime se jasno definiše Centar za transplantaciju matičnih ćelija i tim od tri ljekara i četiri medicinske sestre. Nigdje u svujetu se ne bave svi hematolozi transplantacijom, o čemu sam i direktora KCCG, Mr sc. Dr med. Aleksandra Radovića, na sastanku u Minstarstvu zdravlja u aprilu 2024. obavijestila.
Za vrijeme moga ugovora i rada sa timom hematologa iz KCCG (Jour fix termini jednom nedjeljno, pisanje SOP-ova, edukacija ljekara i med. sestara, konsultacije, prenamena sobe i predsobe u transplantacionu sobu, itd), izabrala sam tim koji ima već početno iskustvo u transplantacijama, koji je zainteresovan i vrlo motivisan da se bavi svim aspektima transplantacije. Transplantacija matičnih ćelija hematopoeze je timski rad i zavisi od koordinacije multidisciplinarnog tima cijelog KCCG i Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore. Ovaj tim će biti odgovoran za program transplantacije, koji na osnovu incidence malignih hematoloskih bolesti na broj stanovnika u Crnoj Gori treba da bude oko 50-60 transplantacija godišnje.
Ovo napominjem, jer su brojke o kojima je Dr Radović informisan (10-20) netačne i proizilaze iz neznanja onih koji su ga o ovim brojkama informisali. Kada smo već kod netačnih informacija koje su Dr Radoviću prenesene, broj hematologa u KCCG je četiri, a ne šest. Osim toga, netačno je informisan da će tim za transplantaciju samo transplantirati, ovaj tim od tri ljekara i četiri medicinske sestre, koji je edukovan za transplantaciju, će i dalje nastaviti da radi hematologiju, po planu. U ostale hematologe sam izgubila povjerenje jer su od početka moga ugovora blokirali moj rad. Na primjer, listu ljekova, koju ste spomenuli, sam dostavila u julu 2023, a krajem januara 2024. sam informisana da ista nije dalje proslijedđena i da Montefarm nije ni čuo za listu lijekova za transplantaciju.
– da direktor Fonda zdravstva potpiše ugovor sa Stefan Morsch Stiftung- om, kao centrom za traženje nesrodnog donora (search center), sa kojim imam dugogodišnju uspješnu saradnju. Ugovor na engleskom jeziku je dostavljen u zadnjem kvartalu 2023. i direktorijumu KCCG u prethodnom sastavu, i direktoru Fonda. Ovo je važno, jer se 80 odsto alogenih transplantacija u zemljama koje su članice EBMT (European bone marrow transplantation Society) radi od nesrodnog donora. S tim u vezi je Dr Radović na sastanku u Ministarstvu zdravlja bio mišljenja, da projekat transplantacije matičnih ćelija hematopoeze treba proglasiti nacionalnim projektom, i da ugovor treba da potpiše i Ministar zdravlja. U vezi toga nisam kontaktirana niti od Dr Radović, niti od Ministarstva zdravlja.
– Kada se osnuje centar za transplantaciju, da ostali hematolozi, koji nisu članovi tima za transplantaciju, počnu da se bave pravom hematologijom. Za Vašu informaciju, na KCCG hematolozi sve akutne mijeloidne leukemije, akutne limfoblastne leukemije, limfome centralnog nervnog sistema salju na liječenje u inostranstvo, a ovo su glavne indikacije za alogenu kao i autologu transplantaciju. Na moje pitanje zbog čega se ove bolesti ne liječe u Centru za Hematologiju KCCG, rečeno mi je, zbog toga sto ne može da se radi molekularna genetika. Molekularna genetika je važna za stratifikaciju leukemija na visoko, intermedijarno i nisko rizične, a na bazi rezultata se odlučuje o terapiji kod pacijenata, i može na primjer da se uradi preko spacijalizovane laboratorije MLL u MInhenu ili neke druge laboratorije. Znači bolesnici koji su dijagnostikovani sa gore navedenim bolestima, treba da se lijece u KCCG i transplantiraju u Centru za transplantaciju KCCG”.
CdM