Demencija je sindrom karakterisan progresivnim pogoršanjem kognitivnih funkcija, poput pamćenja, razmišljanja i sposobnosti svakodnevnog funkcionisanja, a obično je uzrokovana degenerativnim bolestima mozga.
Nažalost, godine su jedan od važnijih faktora rizika, što ne možemo da kontrolišemo. Međutim, neki faktori, poput životnih navika, mogu igrati važnu ulogu. Na neki način, to je dobra vijest. To znači da imamo neku moć da preuzmemo kontrolu nad zdravljem našeg mozga.
Prema istraživanju, jedna navika može značajno smanjiti rizik od demencije: vježbanje. Fizičku aktivnost možemo smatrati nečim što može koristiti našem srcu, plućima i mišićima, ali je takođe izvrsna za naš mozak, a time i kognitivno zdravlje.
U poređenju s grupom u najslabijoj kondiciji, osobe s malo boljom kondicijom imale su 13 odsto manji rizik od Alchajmerove bolesti, srednja grupa imala je 20 odsto manji rizik, dok je sljedeća, viša grupa, imala 26 odsto manji rizik. Osobe u najaktivnijoj grupi imale su čak 33 odsto niži rizik.
Autori su zaključili da je kardiorespiratorna sposobnost povezana s manjim izgledima za demenciju kako ljudi stare.
“Istraživanje je pokazalo da je najmanje 150 minuta vježbanja umjerenog intenziteta nedjeljno ključ najboljeg zdravlja mozga kako starimo”, kaže neuropsihološkinja dr Džesika Kaldvel za Parade.
“Manje je više” ima svoje mjesto u određenim situacijama. Međutim, dr Kaldvel kaže da bi nadmašivanje preporuka nedjeljnog vježbanja moglo biti još korisnije.
“Za mlađe ljude ili one koji su bili fizički aktivni u prošlosti ili dosljedno tokom svog života, vježbanje do 300 minuta ili intenzivnije vježbanje moglo bi biti još korisnije za mozak. Kako starimo, radi se o ravnoteži između fizičke spremnosti i prevencije povreda te dobrog aerobnog vježbanja koje koristi ne samo zdravlju srca, već i zdravlju mozga”, zaključila je neuropsihološkinja.
B92
