Meteoropatija se više ne smatra popularnim mitom, već novom bolešću koja značajno utječe na svakodnevni život, posebno kod osoba koje imaju mentalne bolesti, kardiovaskularne poremećaje i respiratorne probleme.
Međutim, postoje vrlo ograničeni podaci o ovom stanju. Poznato je da meteoropatija, koja se također smatra sindromom ili novom bolešću, utječe na psihološko i fiziološko zdravlje.
Istraživanja pokazuju da gotovo 30 posto svjetske populacije ima neku vrstu meteoropatije. Među njima su osobito žene u menopauzi, koje su sklonije meteoropatiji od muškaraca.
Štoviše, prevalencija meteoropatije raste, što se pripisuje poteškoćama s kojima se pojedinci suočavaju u prilagođavanju na vremenske promjene.
Postoji razlika između “meteoropatije” i “meteo osjetljivosti”. Prvo se odnosi na pojedince koji razvijaju nove bolesti ili doživljavaju pogoršanje postojećih simptoma zbog vremenskih promjena, dok drugo obuhvaća osobe koje su osjetljive na vremenske promjene na fizičkoj i mentalnoj razini. Ne mogu sve osobe sa senzitivnošću razviti simptome meteoropatije.
Postoje dvije vrste meteoropatije, primarna i sekundarna. Primarni oblik pogađa zdrave osobe koje se žale na bolove u mišićima i zglobovima, promjene raspoloženja i tjelesne slabosti. Ovi simptomi nestaju čim se vrijeme stabilizira. S druge strane, sekundarni oblik pogađa bolesnike s kroničnim bolestima, poput kardiovaskularne i opstruktivne plućne bolesti.
Na primjer, meteoropati često pokazuju povišene razine adrenokortikotropnog hormona (ACTH) koji proizvodi hipofiza, što dovodi do simptoma kao što su lupanje srca, tjeskoba i razdražljivost. Suprotno tome, endorfini, poznati kao “hormoni sreće”, smanjeni su i smanjuju prag boli.
Druga hipoteza sugeriše da živac vagus igra ulogu u meteoropatiji. Nedavna istraživanja Liebella pokazalo je da aurikularna akupunktura smanjuje simptome izazvane vremenskim prilikama kod ljudi. Kada nema naznaka grmljavinske oluje koja bi mogla biti hiljadama kilometara daleko, osobe s meteoropatijom mogu je osjetiti putem elektromagnetskog polja.
Neki od učestalih simptoma su:
- glavobolja
- bolovi u zglobovima
- bolovi u kostima
- vrtoglavica
- mučnina
- nesanica
- neraspoloženje ili nagle promjene raspoloženja
- pojačana kronična i reumatska bol
- bolovi u području starih povreda
Simptomi se obično smanjuju kada se vrijeme promijeni i mogu se vratiti s različitim intenzitetom tokom sljedećih promjena. Intenzitet simptoma se povećava prije ili nakon promjene vremena, a ne tokom same promjene.
Terapija vježbanjem, poput istezanja, jačanja i izdržljivosti mišića, može pomoći u smanjenju bolova kod meteoropata koji obično pate od bolova u glavi, vratu i ramenima. O intenzitetu i vremenu vježbanja treba odlučiti fizioterapeut na temelju praga boli.
Usvajanje zdravog načina života, uključujući fizičku aktivnost, uravnoteženu prehranu bogatu svježim voćem i povrćem, dodatke koji sadrže magnezijum i kompleks vitamina B, konzumaciju vode, normalan cirkadijalni ritam i svjetlosnu terapiju može pomoći u sprječavanju boli. Masti i sintetička sladila treba izbjegavati jer pojačavaju cirkulaciju probavnog trakta.
Što se tiče farmakološkog liječenja, ne postoji specifično liječenje meteoropatije. Prisutnost komorbiditeta može uticati na liječenje. Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) i lijekovi protiv vrtoglavice (dimenhidrinat, difenidol, difenhidramin) koji se uzimaju unaprijed pokazali su se učinkovitima.
Klix.ba
