Krvni ugrušak ili tromb ne smije proći nezapaženo i bez liječenja.
On se formira unutar krvnih sudova i može ometati normalan protok krvi.
Naime, reč je o bolesti trombozi – to je medicinsko stanje koje nastaje kada se u venama formira krvni ugrušak, što može značajno uticati na zdravlje.
Iako tromboza može biti opasna i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju, razumijevanje simptoma može pomoći u njenom ranom otkrivanju i smanjenju rizika od ozbiljnih komplikacija.
Što je tromboza?
Tromboza nastaje kada se krvni ugrušak formira unutar krvnog suda, što može uzrokovati blokadu protoka krvi. Zavisno o lokaciji ugrušaka, tromboza se može podijeliti u dvije glavne vrste: duboka venska tromboza (DVT) i plućna embolija (PE).
DVT se javlja kada se ugrušak formira u dubokim venama, obično u nogama, dok plućna embolija nastaje kada ugrušak iz dubokih vena migrira do pluća, gdje može uzrokovati ozbiljne probleme.
Simptomi tromboze
Simptomi tromboze mogu varirati zavisno o vrsti i lokaciji ugrušaka. Najčešći simptomi uključuju:
Duboka venska tromboza (DVT):
Oticanje: Najčešće jedne noge, ali može i obje.
Bol i osjetljivost: Naročito u području gdje je ugrušak, osjetljivost je često opisana kao bolna i neugodna.
Promjena boje kože: Koža može postati crvena ili plava u području zahvaćenom trombozom.
Osjećaj topline: Povećana temperatura kože na zahvaćenom području.
Plućna embolija (PE):
Kratak dah: Otežano disanje i kratak dah, ponekad i osjećaj gušenja.
Bol u grudima: Može biti oštar i nalik na bol pri disanju.
Kašalj: U nekim slučajevima može biti praćen iskašljavanjem krvi.
Brzi puls ili palpitacije: Osjećaj ubrzanog ili nepravilnog srčanog ritma.
Nesvjestica: U teškim slučajevima, mogu se pojaviti simptomi poput vrtoglavice ili nesvjestice.
Prepoznavanje tromboze može pomoći u pravovremenom liječenju i prevenciji.
Faktori rizika uključuju:
Dugotrajno sjedjenje
Nedostatak fizičke aktivnosti: Nedostatak kretanja može povećati rizik od formiranja ugrušaka.
Osobe koje su već imale trombozu imaju veći rizik od ponovnog nastanka.
Povrede ili hirurški zahvati: Posebno oni koji uključuju noge
Hormonske promjene: Korišćenje kontracepcijskih pilula ili hormonske terapije može povećati rizik.
Genetski faktori: Neki ljudi naslijede sklonost ka trombozi zbog genetskih predispozicija.
Prevencija tromboze
Postoji nekoliko strategija za smanjenje rizika od tromboze, uključujući:
Redovno kretanje: Povećanje fizičke aktivnosti, posebno nakon dugog sjedjenja.
Zdrav način života: Održavanje zdrave kilaže, ishrana bogata vlaknima i niskim sadržajem zasićenih masti.
Kompresijske čarape: Korištenje kompresijskih čarapa može pomoći u poboljšanju cirkulacije kod osoba sa visokim rizikom od nastanka tromba.
Ljekovi: Antikoagulantni ljekovi mogu biti preporučeni osobama sa visokim rizikom za prevenciju tromboze.
Praćenje simptoma: Redovni medicinski pregledi i pravovremena reakcija na simptome mogu spriječiti ozbiljne komplikacije.
