XI Medikal konferencija
Šta valja znati o problemu dijabetesnog stopala u svijetu u kom se svakih 30 sekundi izvrši po jedna amputacija stopala zbog kulminacije faktora rizika i zanemarivanja ove dijagnoze ?
Završna sesija Medikalove ovogodišnje konferencije posvećena je isticanju svijesti o prevenciji i adekvatnom tretmanu dijabetičnog stopala. O prevenciji nastanka, njezi kože i održavanju dijabetesnog stopala ovom prilikom su govorili: dr Danka Milićević, iz Doma zdravlja u Pljevljima, i dr Saša Stefanovski, iz Doma zdravlja u Beranama. Oni su istakli značaj uloge porodičnog ljekara angažovanog u Savjetovalištu za dijabetes, ali i niz preventivnih mjera koje treba imati na umu u cilju sprečavanja krajnje lošeg ishoda: amputacije. Amputacije stopala, upozoreno je ovom prilikom, predstavljaju realnost koja se danas u svijetu desi na svakih 30 sekundi.
Obratiti se porodičnom ljekaru
Dr Danka Milićević, porodični ljekar Savjetovališta za dijabetes u Pljevljima, istakla je da je jako važno držati pod kontrolom stanje dijabetičara i non-stop im govoriti o značaju zdravih stilova života, održavanja ciljnih vrijednosti glikemije, hipertenzije i metaboličkog statusa u vezi sa masnoćama.
Tretman dijabetičnog stopala razlikuje se u odnosu na to da li je bez rane ili infekcije ili sa njima. To, kako objašnjava dr Milićević, može biti septično dijabetično stopalo, čak i stopalo koje se odnosi na poremećaj u koštanim strukturama u tolikoj mjeri da je poremećena koštana struktura stopala ili kombinovani oblici ovih stanja. Dijabetičarima je potrebno već u početnoj fazi naglasiti koliko je bitno da njeguju stopalo, ali i djelovati multidisciplinarno. Najnoviji podaci pokazuju da strategijski pristup multiprofesionalnog tima smanjuje stopu dijabetičnih amputacija do čak 50%.
─ Dijabetično stopalo predstavlja kompleksnu bolest i potrebna je identifikacija, liječenje faktora rizika, gdje smo mi bitni porodični ljekari, da se identifikuje problem. Na faktore rizika mi možemo da utičemo u saradnji sa pacijentom i njegovom porodicom, da ne bi došlo do visokorizičnog dijabetičnog stopala i terminalne faze koja se završava gangrenom i amputacijom ─ ističe dr Milićević. Taj tim bi trebalo da čine: porodični ljekar, vaskularni hirurg, specijalista fizikalne medicine, ortoped, dijabetolog, dermatolog, fizioterapeut i medicinska sestra.
Glavni cilj je što ranije sprovođenje skrininga i tretiranja dijabetičnog stopala da bi se prevenirale komplikacije, a jednako su važni i edukacija, praćenje i prevencija recidiva kod pacijenata koji su imali sitne ranice ili probleme ulkusa. Najbitnije je da se redukuje amputacija.
Primarni ciljevi u tretmanu dijabetičnog stopala, kako kaže dr Milićević, jesu procjena rehabilitacionog potencijala, anamneza i tretman oštećenja. Porodični ljekar u savjetovalištu za dijabetes treba da ustanovi kakvi su struktura i funkcija stopala, ispitivanje pokretljivosti stopala, ispitivanje senzorne funkcije, mišićne snage, same strukture kostiju i zglobova, prisustvo osjećaja bola. Pri ovom treba imati u vidu da se kod dijabetesa nerijetko javlja polineuropatija, a važna je i procjena stanja vaskularnog stanja donjih ekstremiteta.
Tokom liječenja vrše se specijalizovana testiranja bola i strukture stopala. ─ Povećan frontalni pritisak stopala usljed neadekvatne obuće može dovesti do deformiteta stopala i pokreta stopala, limitiranog obima pokreta, čak i bola i hipotrofije mišića ─ objašnjava dr Milićević.
Dijabetično stopalo vodi poremećaju kretanja i povređivanja jer su pacijenti nestabilni i imaju bolne senzacije, ograničeni su u aktivnostima cijelog života i promijenjen im je kvalitet života.
Entitet dijabetičnog stopala obuhvata dva tipa: neuropatsko stopalo, koje se odlikuje pojavom fisura, edema i poremećaja koštane strukture, i neuroishemijsko stopalo, koje ima izraženu perifernu okluzivnu bolest, što vodi ulceracijama i gangreni. Ovaj tip se liječi bolnički i amputacijom koja može obuhvatiti raspon od prstiju do potkoljenice.
Pacijentu se mogu savjetovati regulacija glikemije, popravljanje lipidnog profila, liječenje neuropatskog bola i polineuropatija, kao i popravljanje balansa hoda. U tome je u prvoj liniji presudna uloga porodičnih ljekara.
Reagovati čak i u odnosu na najmanje promjene
Dr Saša Stefanovski, ljekar Doma zdravlja u Beranama, upozorio je da se u svijetu na svakih 30 sekundi obavi po jedna amputacija stopala, te da je, u vezi s tim, cilj ljekara koji rade na primarnom nivou da preveniraju nastanak ove najteže komplikacije šećerne bolesti. Od 110 miliona bolesnika u svijetu, 15 oboli od šećerne bolesti i ima neki problem sa stopalima. Kod svake šeste osobe sa dijabetesom u toku života se razvija ulcer stopala, a 6-20% hospitalizovanih oboljelih od šećera uzrokovano je problemima vezanim za dijabetesno stopalo.
Dr Stefanovski je ukazao na patofiziološki razvoj ove komplikacije, počev od ulkusne promjene. Centralnu ulogu u nastanku ulkusa, po njemu, imaju centralna dijabetesna neuropatija odn. polineuropatija i periferna arterijska bolest. Etiopatogeneza je jako kompleksna i podrazumijeva i polineuropatiju, dermatopatiju, muskuloskeletne poremećaje i perifernu arterijsku bolest. Na tačkama stopala koje su izložene posebnom pritisku pacijent u početku ne osjeća bol, ali se tu javljaju minorne lezije, hiperkeratoze, kalciteti, ragade i fisure koji kasnije prerastaju u ulkuse i infekcije.
Dr Stefanovski je predočio mjere testiranja stanja stopala i posebno istakao važnost sprovođenja monofilamentskog testa stopala. Glavni su, kako je naveo, edukacija zdravstvenih radnika i podsticanje pacijenata na samozaštitno ponašanje. ─ Osobe sa dijabetesom, posebno one koje imaju uznapredovalu polineuropatiju ili gubitak zaštitnog senzibiliteta, moraju znati da svakog dana moraju da vrše inspekciju stopala i da se čak i na najmanje promjene jave u savjetovalište ─ kaže dr Stefanovski.
Pacijentima koji imaju riziko faktore za razvoj dijabetičnog stopala preporučuje se turpijanje noktiju umjesto sječenja, a posebno treba obratiti pažnju na stanje kože između prstiju. Treba izbjegavati hodanje bosim nogama, nošenje preuske obuće, upotrebu grijalica ili flaša tople vode za zagrijavanje stopala, izbjegavati upotrebu hemijskih sredstava za uklanjanje kurjih očiju. Suvu kožu i nokte treba adekvatno njegovati, a savjetuje se i nošenje pamučnih čarapa i detaljan pregled obuće. Pacijentima se preporučuje prestanak pušenja, izbjegavanje sjedenja u stavu sa prekrštenim nogama, izbjegavanje dugotrajnog stajanja.
U trenutku kad se razvije ulkus radi se o uznapredovaloj bolesti i mjere i ciljevi liječenja tada dobijaju novi izgled. S obzirom na to da je u cilju saniranja ovog rizičnog stanja potrebno primijeniti čak i mjeru amputacije, kojom se znatno urušava kvalitet života pacijenta, jasno je zašto je neophodno pravovremeno reagovati da do toga ne dođe.
Anita Đurović
