Bolovanja u gradskim preduzećima i službama Glavnog grada “bolna” su tema za rukovodioce. Tako se u pojedinim gradskim preduzećima trećina zaposlenih duži vremenski period nalalzi na bolovanju. Sagovornici Gradske RTV ističu da ima radnika koji zloupotrebljavaju bolovanja u privatne svrhe kako bi ostvarili dodatan profit, pa je potrebno pooštriti kontrolne mjere i kazniti ljekare koji olako daju potvrde o otvaranju bolovanja.
Trećina zapslenih u pojedinim gradskim preduzećima nalazi se na bolovanju, a takva situacija budi sumnju da se veći dio njih zloupotrebljava. Podgoričkom „Vodovodu“ i GP „Čistoća“ bolovanja prave najviše problema.
„U junu je bilo 129 upošljenih, u julu 157, a za ovaj mjesec koji se završava 167. Od ovog broja na bolovanju do 60 dana u junu je bilo 89, julu 115, avgustu 117. Preko 60 dana – 24, 27 i 33. Ovo su podaci koji su vrlo problematični i ne bi bilo dobro da se ovakav trend nastavi i u narednom periodu“, kazao je pomoćnik v.d. direktora „Čistoće“ Vojin Katnić.
I u Vodovodu je slična situacija.
„U junu je taj broj iznosio 86, dok se u julu drastično povećao na 133. Uputili smo više zahtjeva nadležnim institucijama kako bi se izvršila kontrola bolovanja, ali nismo još uvijek dobili odgovor. Zloupotrebe svakako postoje, na što ukazuje i drastično povećanje broja zaposlenih koji se nalaze na bolovanju“, istakao je v.d. direktor „Vodood i kanalizacije“ Aleksandar Nišavić.
Kako se bolovanja zloupotrebljavaju objašnjava iz prizme preduzeća kojim rukovodi, v.d. direktor „Puteva“ Radoš Zečević.
„Nerijetko se dešava da naši radnici uzmu bolovanje i idu da rade za nekog podizvođača, privatnika itd. Ili recimo vozač kamiona, vozač bagera itd. I sad zamislite, mi konkretno u „Putevima“ imamo 4 asfalterske linije. Ako neko ko vozi mašinu, koja širi asfalt po ulici, ako on ode na bolovanje mene čitava ekipa od 7 do 10 ljudi ne može da radi, jer nemamo zamjenu za njega“, objašnjava Zečević.
Zečević dodaje da i vozači autobousa zloupotebljavaju bolovanje, vršeći usluge prevoza kod privatnih prevoznika.
Ipak, iz Komunalnih usluga kažu da nemaju problema sa zloupotrebom bolovanja, pa su jedni od rijetkih s pozitivnom praksom.
„Broj zaposlenih trenutno ne utiče značajno na dinamiku posla. Bolovanja do 60 dana su uglavnom kratka. Zaposleni koji su na bolovanju su iskazali visok stepen odgovornosti prema kompaniji“, navodi v.d. direktor „Komunalnih usluga“, Predrag Šćepanović.
Iz Fonda za zdravstveno osiguranje ističu da se zakon treba izmjeniti a kazne pooštriti.
„Kazne ili sankcije su predviđene za ljekare, odnosno za ljekara koji je utvrdio bolovanje, je od 500 e, a za ljekara koji je predložio bolovanje kazna je od 50 e. Svakako da postoji intencija da se u narednom periodu izmjene i usklade sankcije, s obzirom na to da je odgovornost ako ne podjednaka onda vrlo važna jedne i druge strane. Tako da u saradnji sa Ministasrtvom zdravlja radimo na tome i tražimo od svih subjekata u zdravstvenom sistemu jednu ozbiljnu vrstu odgovornosti“, poručuje Radovan Nikolić, iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
Izmjenu Zakona na kome rade u Fondu će proslijediti resoru Vlade na dalje odlučivanje. Iz Fonda najavljuju edukaciju ljekara kako bi se smanjila prisutna zloupotreba bolovanja.
Gradski.me / CdM
