Trenutni pristup u globalnoj borbi protiv štetnosti pušenja zasniva se na strahu i netačnim informacijama. Potrebna je veća inkluzivnost i promjena pristupa koja se ne bazira isključivo na zabranama, jedna je od poruka sa panela „Prohibicija ili regulacija” koji je održan u okviru sedmog “Tobacco Harm Reduction” samita.
Kao i prethodnih godina, i ovogodišnji samit okupio je vrhunske istraživače, kliničare i naučnike iz različitih oblasti, iz cijelog svijeta, koji su doprinijeli konstruktivnom dijalogu kako bi se pronašao bolji pristup globalnom problemu pušenja.
Sudhanshu Patwardhan, direktor Centra za zdravstvena istraživanja i obrazovanje u Nju Hempširu kazao je da rješenje problema pušenja nisu zabrane.
„Šta nam je potrebno? Zabrane, regulacija? Moj odgovor je da treba biti tamo gdje su potrošači, a ne u kancelarijama u Ženevi. Nema dileme, regulacija je težak posao. U tom kontekstu, zabrane se često vide kao lak izlaz zbog nedostatka lokalne stručnosti. Za mene je to lijeni pristup problemu, dok milioni pušača širom svijeta teško pronalaze načine da prestanu sa ovom navikom“, istakao je Patwardhan.
Dejvid Svenor, vanredni profesor Pravnog fakulteta i predsjednik savjetodavnog odbora Centra za zdravstveno pravo, politiku i etiku na kanadskom Univerzitetu u Otavi, koji je aktivno uključen u pitanja duvana i zdravstvene politike od početka 1980, smatra da je ključno imati otvoren pristup informacijama posebno u kontekstu manje štetnih alternativa.
„Nije dovoljno samo znati da postoji proizvod koji je manje štetan od cigarete. Potrebno je znati koliko je manje štetan. Gdje ga možete nabaviti? Da li je lako dostupan? Kakve su politike u vezi s njegovom cijenom? Šta se dešava ako ste već dugo pušač, a pređete na manje štetne alternative? Sve su to stvari koje pušači ne znaju. A zbog nedostatka tih informacija, mnogi prerano umiru“, navodi Svenor.
Kako dodaje, ovo nije priča o velikoj zavjeri „zlih duvanskih kompanija“.
„Sada je to politika ljudi koji tvrde da pokušavaju da smanje pušenje cigareta. Da li su toliko naivni i neinformisani, ili rade prema nekom drugačijem planu? Mislim da su u mnogim slučajevima uključeni ljudi koji imaju moralistički pristup „samo apstinencije“ prema nikotinu, gdje ih najviše brine nikotin koji, dokazano, izaziva malo ili nimalo štete. Ako zaista pokušavate da ljude odviknete od nikotina u bilo kom obliku, moj predlog je da se fokus prebaci na sigurnije proizvode, jer je u njima rješenje“, kazao je Svenor.
Mukotrpnu borbu sa velikim brojem pušača vodi i Španija, kazao je na panelu Fernando Fernández Bueno, hirurg sa Autonomnog univerziteta u Madridu, ujedno jedan od ključnih zagovornika pronalaženja rješenja protiv štetnosti pušenja.
„U nastojanju da se smanji broj pušača u Španiji, koji trenutno iznosi preko devet miliona, mi smo pripremili dokument sa preporukama zasnovanim na naučnim kriterijumima. Ključna preporuka je da su potrebna realistična rješenja za pušače. Prestanak pušenja nije lak. Uprkos mjerama kontrole duvana koje traju već 20 godina, pušenje ostaje vodeći uzrok smrti, ali koji se može spriječiti. Borba protiv pušenja mora biti usmjerena na suzbijanje upotrebe tradicionalnih cigareta, jer predstavljaju najtoksičniji oblik nikotina i uzrok su skoro 63.000 smrtnih slučajeva godišnje u Španiji, prema podacima Španskog društva za epidemiologiju. Takođe, potrebna je veća zaštita za maloljetnike. Javne vlasti moraju osigurati da se važeći zakoni o zabrani pušenja u školama i drugim mjestima koja često posjećuju maloljetnici stvarno sprovode. Takođe preporučujemo pojačanu kontrolu nad prodajom i isporukom bilo kojeg proizvoda koji sadrži nikotin, što je već regulisano našim pravnim okvirom“, kazao je Bueno.
Maria Papaioannoy, aktivistkinja na polju afirmacije alternativnih proizvoda u Kanadi podijelila je iskustva te zemlje. Kako je navela, u ovom trenutku potrebno je izgraditi novi okvir za kontrolu duvana.
„Trenutni okvir se zasniva na strahu i netačnim informacijama. Potrebna je veća inkluzivnost. Moramo uključiti iskustva iz prve ruke. Moramo uključiti duvanske kompanije. Moramo uključiti farmaceutske kompanije. I moramo uključiti one koji prave alternativne proizvode. I najvažnije, moramo uključiti ljude koji su prestali da puše koristeći sigurnije nikotinske proizvode. A mi to ne radimo. U zemlji koja to radi za bilo koju drugu zavisnost, to nije ispravan pristup“, navodi ona.
CdM
