Samo zajednički pristup rješavanju izazova u poljoprivredi i ozbiljno povećanje Agrobudžeta može donijeti najbolja rješenja i efikasan sistem proizvodnje, prerade, distibucije hrane uz kontinuiranu i odgovornu kontrolu i kvaliteta i bezbjednosti hrane, saopštio je predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić.
“Poljoprivredni klaster Crne Gore je udruženje sa više od 1500 članova iz svih krajeva Crne Gore. Dominanta oblast naših članova je stočarstvo. Potrebu za oglašavanjem smo imali još od samog početka pojave Q groznice na našim farmama, ali do sada iz niza razloga nijesmo htjeli da se obraćamo javno. Glavni razlog je što nijesmo imali dovoljno pravih informacija o čitavom procesu, kako bi mogli identifikovati problem i na stručan način dati preporuke za njegovo rješavanje. Takođe, nijesmo željeli da doprinesemo komplikovanju situacije iz koje su do sada samo benefit izvlačili političari i poneki mediji. Željeli smo da ovom, kao i svim drugim izazovima priđemo ozbiljno, da sagledamo realno stanje i ponudimo se kao partner u rješavanju ovog iz dana u dan sve većeg problema”, naveo je Miličić.
Kako je naveo, u nizu sastanaka sa predstavnivcima Ministarstva poljoprivrede i Uprave za bezbjednost hrane, lokalnim veterinarima, kao i kontinuiranom komunikacijom sa svojim članovima, kao predstavnici Poljoprivrednog klastera Crne Gore, pokušavaju da pronađemo najbolji model izlaska iz situacije nastale pojavom Q groznice.
“Šteta jeste i biće ogromna. Propusti su napravljeni. Od testiranja uvezenih grla, preventivnih mjera, info kampanje i edukacije farmera kao pripreme za moguću, odavno najavljivanu zaraznu bolest, koja je po svom karakteru zoonoza, to jest, prenosiva sa životinja na ljude, pa do načina i mogućnosti smanjenja štete, odnosno mjera obeštećenja farmera za njihova proizvodna grla, ali i ljudi koji su ili će oboljeti od navedene zarazne bolesti. Trenutno najbitniji korak jeste da svi predstavnici Opština odrede lokaciju na kojoj će se zakopati uginula stoka i da Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za bezbjednost potvrde i daju rješenje da pomenute lokacije odgovaraju svim propisima i uslovima za bezbjedno zakopavanje uginule stoke. Ljuti smo na sve i svakoga ko učestvuje u ovom za nas jedinom poslu od koga živimo”, rekao je Miličić.
Prema njegovim riječima, o odgovornosti će neki drugi put.
“I baviće se time neke druge institucije, sada imamo preča posla. Sada je najvažnije stati na put širenju zaraze i spašavanju onoga što se spasiti može. Predlažemo da se što prije krene sa preventivnim mjerama zaštite, da se pripreme sredstva za preventivu, sredstva za dezinfekciju, kao i kvalitetne vakcine. I pored sve naše štete i muke, nijesmo sebični, jer jasno je da smo svi u problemu. Prije svega farmeri koji su svu svoju energiju, resurse i potencijale uložili u posao kojim se bave i od kojih zavise egzistencije njihovih porodica, zatim prerađivački sektor za koga je vezano takođe mnogo ljudi, pa trgovački i turistički sektori koji su na samom kraju lanca vijednosti i konačno potrošači, odnosno naši građani i turisti, kao posljednja karika u ovom lancu, jer su konzumenti naših proizvoda”, dodao je u saopštenju.
Kako je rekao, posebnu ulogu, i najznačajniju imaju donosioci odluka i kreatori poljoprivredne politike u Crnoj Gori, pa je samim tim i njihova odgovornost najveća.
“Sa jedne strane strateški pristup i sistemska rješenja koja kreiraju u cilju razvoja poljoprivrede i proizvodnje hrane, a sa druge strane briga o zdravlju potrošača i dobrobiti životinja, ne dozvoljavaju im da generišu ni najmanju grešku u dijelu njihovih odgovornosti. Ne krijemo ni našu odgovornost, makar u dijelu informisanosti ili mogućih neznanjem ili ne daj Bože namjernim prikrivanjem informacija, izvazvanim posljedicama”, kazao je Miličić.
Međutim, to je, kako kaže, lekcija za budućnost.
“Sada imamo preča posla. Od samog početka, još od najava da postoji realna mogućnost da se Q groznica pojavi i počne širiti u Crnoj Gori, mi u Klasteru pomno pratimo situaciju, pokušavamo da unaprijedimo znanja farmerima i kroz niz inicijativa i sastanaka pokušavamo doći do načina prevencije i zaštite, kako ljudi, tako i životinja, pa i u konačnom o neškodljivom uklanjanju tijela uginulih ili eutanaziranih oboljelih životinja. U svemu tome, svjesni smo svih ili skoro svih ranjivosti i našeg sistema i nedovoljne edukovanosti proizvođača, ali i nedovoljne zainteresovanosti prerađivačkog sektora i posebno nezainteresovanog odnosa trgovačkog sektora prema svim izazovima sa kojima se bore farmeri svakodnevno. Kao da niko nije svjestan koliko smo svi vezani jedni za druge i koliko je važno da mislimo jedni o drugima”, naveo je Miličić.
Jer, kako kaže, ako je dobro farmeru, biće dobro i prerađivaču, imaće bezbjedan i kvalitetan proizvod u dovoljnoj količini, ako je dobro prerađivaču, biće dobro i trgovcu, a ako je dobro i trgovcu, biće dobro i potrošaču i državi.
“A ako nije dobro bilo kome u ovom lancu, to se mora odraziti na sve, s tim da je najveća šteta ako nije dobro farmeru, jer bez njega svi ostali u lancu ostaju kratkih rukava. Ali po onoj staroj, da sit gladnom ne vjeruje, tako se i kod nas pokazuje na kom stepenu saradnje, mogu slobodno reći i solidarnosti mi kao društvo funkcionišemo. To se pokazalo i u ovoj situaciji u vezi aktuelne Q groznice. Samo ćemo navesti primjer da jedna prosječna farma krava generiše oko 4000 eura PDV-a mjesečno, obezbjeđuje hranu stanovništvu i održava pašnjeke i obradive površine. Dovoljno da ukaže na naš značaj, da ne pominjemo i to koliko je ljudi zapošljeno na ovim farmama i značaj iputa koje dajemo prerađivačkom prehrambenom sektoru”, naveo je Miličić.
Kako je dodao, veliki su izazovi.
“Različite smo predloge naših članova imali za reagovanja i aktivnosti naše organizacije od najblažih do najradikalnijih aktivnosti. Međutim, trudeći se da budemo mudri i reakcijama ne doprinosimo rastu štete i da širimo paniku oko već ozbiljno komplikovane situacije, uvijek vodimo računa i pokušavamo da probleme koji nam se javljaju, delegiramo nadležnim institucijama, u ovom slučaju Ministarstvu poljoprivrede i Upravi za bezbjednost hrane i zajedno pokušamo naći rješenja, kako bi se oni prevazišli. A ne da naši problemi postaju pogonsko gorivo svima onima koji populističkim pristupom samo ciljaju lične benefite, bilo da se radi o dizanju tiraža ili rastu gledanosti i broju posjeta portalima ili pak političkih poena”, rekao je Miličić.
Ističe da to nije fer.
“Nije fer ni prema farmerima, ni prema potrošačima, ni prema državi. Zamjeramo svima koji na muci farmera i njihovih porodica pokušavaju da šićare neku korist, a sve sa porukom da nama pomažu. Na kraju nije fer ni prema tim nesretnim životinjama koje obolijevaju i na kraju se uginule zakopavaju, otkopavaju i vozaju po Crnoj Gori… Ali, najmanje je fer prema zdravlju ljudi.
Nije fer ni to da se niko od svih ovih koji ovu situaciju koriste za navedene benefite nije javio sa predlogom rješenja, ne čusmo nikog od političara, medija, pa čak ni od građana da je neko ponudio mogućnost rješenja. Svi bi da srkaju varenike i jedu sira i skorupa, a niko da pokaže solidarnost i ponudi mogućnost rješenja. Razumijemo, njih se to ne tiče, a i što bi? Pa zato postoji država i njene institucije. Da, ali svi zaboravljamo da smo to mi, građani i da moramo i davati, a ne samo očekivati. Što bi opet ona narodna rekla, imamo samo grabulje, a vile ne uzimamo u ruke…”, kaže Miličić.
Prema njegovim riječima, ovakve situacije, nažalost, pokazuju koliko smo sistemski udaljeni od strateškog pristupa organizacije poljoprivrede i proizvodnje hrane od farme pa do trpeze.
“Pokazuju koliko smo nespremni za sve što se može desiti sjutra, To je žalosno, ali to je naša realnost. Danas Q, sjutra neka druga groznica… Od samog osnivanja pokušavamo uticati na donosioce odluka da se Agrobudžet, koji je sramno nizak i najmanji u regionu, manje od dva odsto nacionalnog budžeta, podigne na pet odsto! Zato smo i pripremili kampanju „5 poštenih za poljoprivredu!“, koju smo opet odložili zbog izbora, kako nas niko ne bi povezao sa politikom i umanjio snagu kampanje. Neka javnost, a i donosioci odluka, prije svega Vlada Crne Gore, razmisle koliko bi poljoprivreda bila jača, spremnija i otpornija za ovakve i slične izazove? Jer mi se ne borimo za veći Agrobudžet samo za farmere. Tu je dio i za savjetodavne službe i za kontrolna tijela i što je najvažnije za Upravu za bezbjednost hrane”, naveo je Miličić.
Farmeri su, kako dodaje, godinama predstavljani kao neko ko samo i stalno nešto traži.
“A mi ne tražimo samo za sebe, mi tražimo i za Ministarstvo poljoprivrede, jer da imaju uslova i oni bi mogli bolje podržati sve procese od razvoja do zaštite zdravlja ljudi i životinja. Da je ijedna Vlada razmišljala o tome, danas ne bi imali ovakvu muku, čije posledice ćemo tek sagledati. A ko će ih na kraju platiti? Naravno građani Crne Gore. Oni isti potrošači o kojima ovakvim propustima ugrožavamo i kvalitet života i sami život. Zar građani ne bi bili saglasni da se izdvaja više za bezbjednost hrane i njenu dovoljnost? Sigurni smo da bi. A, na žalost to sada svi vidimo”, rekao je Miličić.
Kako ističe, i Vladu čine ljudi koji se hrane našim radom.
“Sve ovo ukazuje da samo zajednički pristup rješavanju izazova u poljoprivredi i ozbiljno povećanje Agrobudžeta može donijeti najbolja rješenja i efikasan sistem proizvodnje, prerade, distibucije hrane uz kontinuiranu i odgovornu kontrolu i kvaliteta i bezbjednosti hrane. Mi u Klasteru smo voljni da zajedno rješavamo probleme. Još uvijek. Do kada će to strpljenje trajati, najmanje zavisi od nas. Zato pozivamo sve u lancu vrijednosti stočarske proizvodnje, da se uključe, da se ujedinimo i zaustavimo ovu muku”, zaključio je Miličić.
CdM
