Većina pacijenata i njegovatelja suočava sa emocionalnim problemima koji proističu iz same dijagnoze, procesa liječenja, kvaliteta njege i nedostatka savremenih terapija.
Godinu za godinom, globalne ankete pacijenata, kao i naše, lokalne, o kvalitetu života i liječenja pacijenata sa limfomom, HLL i MPN-om, pokazale su da se većina pacijenata i njegovatelja suočava sa emocionalnim problemima koji proističu iz same dijagnoze, procesa liječenja, kvaliteta njege i nedostatka savremenih terapija, izjavila je na konferenciji za medije Maja Marković, predsjednica udruženja LIPA poovodom septembra, mjeseca borbe protiv hematoloških maligniteta i svjetske kampanje pod nazivom “Hajdemo otvoreno da razgovaramo”.
Hematološke maligne bolesti najčešće zahvataju krv, kostnu srž i limfne čvorove. Obuhvataju limfome, folikularni limfom, hroničnu limfocitnu leukemiju, difuzni B krupnoćelijski limfom i mijeloproliferativnu neoplazmu. Kada govorimo o limfomu, u Srbiji se godišnje registruje oko 1.000 novoboljelih, a premine oko 400 pacijenata.
Tri faze
Važne su sve tri faze, kako ih prepoznati na vrijeme, dijagnostikovati i na pravi način liječiti, ističe prof. dr Darko Antić, direktor Klinike za hematologiju, UKC Srbije.
Milena Anđela Prof. dr Darko Antić
– Klinički tok pomenutih bolesti je izuzetno varijabilan, u rasponu od sporo rastućih (indolentnih) formi bolesti, koje ne zahtijevaju liječenje, do formi koje brzo napreduju (agresivne) koje često mogu biti rezistentne na terapije. Diagnoza u 21. vijeku ne bi trebalo da ima samo svoje ime i prezime, već i nadimak i srednje ime, jer se ispoljava individualno. Postoje mnogi podtipovi bolesti koji se liječe na različite načine i termin koji su poslednje vrijeme često koristi jeste precizna medicina. Najvažnije je blagovremeno dati najbolji lijek – naglašava prof. dr Antić.
Bolest sa sto lica
Tokom posljednje decenije, došlo je do značajnog napretka u terapijama, tako da danas postoje nove opcije liječenja. Uglavnom, razvoj novih (novih) ciljanih terapija dovodi do boljih rezultata liječenja za mnoge pacijente, ali je važno primjeniti je u što ranijim linijama liječenja. Pored toga, sada postoje precizniji testovi koji mogu pouzdano da definišu visokorizičnu bolest i upućuju na izbor liječenja, dodaje prof. dr Predrag Đurđević, direktor Klinike za hematologiju, UKC Kragujevac.
Milena Anđela Prof. dr Predrag Đurđević
– Hematologia se brzo razvija, stalno se pojavljaju novi lijekovi i nije ih lako niti pratiti niti primjeniti. Neki od njih su dostupni kod nas već nekoliko godina, a dio je dostupan i preko kliničkih studija. Nemamo mnogo bioloških lijekova za limfom novije generacije, ali su iskustva sa ovim koja imamo vrlo pozitivna. Važno je razumjeti da se jedna dijagnoza kod dva pacijenta ponaša različito, zato svakom od njih treba odrediti najoptimalniju terapiju koja stoji na raspolaganju – zaključuje prof. dr Đurđević.
Podrška je neophodna
Iskreni razgovori između samih pacijenata, sa porodicom i prijateljima, razgovori sa njihovim medicinskim timovima, sa relevantnim institucijama koje donose odluke o dostupnosti terapija, kao i sa medijima su od velike pomoći, kaže Maja Marković.
Milena Anđela Maja Marković
– Sve ovo u velikoj mjeri može da pomogne u rješavanju emocionalnih problema, zabrinutosti i pomogne u povezivanju pacijenata sa ostalim činiocima zdravstvenog sistema. Sve ovo može da pomogne da ostali shvate šta pacijenti osjećaju i vjerujemo da ćemo tako podstaći i izgraditi bolje odnose i podršku koju zaslužujemo – poručuje Maja Marković.
Kurir.rs
