Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Udruženje za pomoć oboljelima od dijabetesa i ljekari endokrinolozi do kraja godine sačiniće izvještaj
Analiza koju Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore priprema u saradnji sa Udruženjem za pomoć oboljelima od dijabetesa i ljekarima endokrinolozima će pokazati koliko je realno i moguće da država obezbijedi finansijska sredstva za besplatne senzore za sve pacijente oboljele od dijabetesa tip 1, rečeno je Pobjedi iz ove zdravstvene ustanove.
Kazali su da će proces okončati do kraja godine nakon čega se očekuju odluke i konačan stav nadležnih ministarstava.
– U zavisnosti od ovog procesa Fond će pristupiti izmjeni Pravilnika kojim se regulišu prava osiguranika na senzore i insulinske pumpe – naveli su oni.
Dodaju da će dostupnost senzora u narednom periodu zavisiti i od zainteresovanosti distributera u Crnoj Gori da se prijave na javni poziv koji raspisuje Fond. Ističu da u ovom trenutku raspolažu informacijom da postoje četiri novoregistrovane firme koje imaju interesovanja da učestvuju na budućem javnom pozivu.
Pisali smo nedavno kako se očekuje da senzori budu u korist adultnih pacijenata od januara, te da bi trebalo tokom septembra da Fond izradi novi pravilnik o tome.
– Nadamo se da ćemo biti u tom pravilniku. Čekamo rezultate početkom septembra, tako je obećano na posljednjem sastanku. Novi pravilnik bi stupio na snagu u januaru i nadamo se senzorima za adultne dijabetičare tip 1 – rekla je Pobjedi nedavno predsjednica Udruženja Lejla Martinović-Puzović.
Ovo udruženje je ranije pokrenulo peticiju kojom su tražili od nadležnih da se kategoriji odraslih pacijenata omogući pravo na besplatan senzor. Aktuelnim propisom na to pravo imaju djeca i studenti. Udruženje je tražilo da se uključe i odrasli, oni koji imaju 19 godina i ne studiraju i oni koji imaju 27 i više. Iako je peticiju potpisalo više od 6.000 građana, ona još nije realizovana. O tome su tada polemisali poslanici, donosioci odluka u zdravstvu, te je konstatovano da nema novca da se obezbijede besplatni senzori za sve. Poslato je tada obećanje da će se potruditi da riješe problem u narednom periodu. Pojedini pacijenti su tada ukazivali na važnost korišćenja senzora, da je bolja opcija od trakica za mjerenje šećera u krvi, jer se aplicira na nadlakticu, ,,Blututom“, koji je povezan sa telefonom ili specijalnim aparatom, te da očitava stanje visine šećera u krvi tokom 24 sata.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je ranije na skupštinskom odboru na kojem se diskutovalo o peticiji Udruženja da treba da budu svi strpljivi. Njihovi podaci, kako je tada navodio, pokazuju da je potencijalni broj pacijenata iznad 26 godina od oko 2.200 do 2.700, te je kazao da zbog značajnih finansijskih uticaja ne bi mogli da usvoje ono što se traži peticijom. Ministar je rekao da kada bi primijenili ono što se traži peticijom, to bi koštalo i do pet miliona eura, a da je ukupni budžet za medicinska pomagala, iz kojeg se izdvaja i za senzore, tri miliona.
Mogu, kako je istakao tada, da, bez obzira na starosnu dob, prošire obim prava i uključe one kojima je ovakav vid usluge najpotrebniji, te da tu spadaju oni koji su na insulinskim pumpama. Takvih je 67 pacijenata i državu bi to koštalo oko 150.000 eura. Ministar je rekao da mogu da uključe i osobe sa invaliditetom, ističući da ih nema mnogo, ali da nemaju još konkretne podatke.
Novi pravilnik koji omogućava senzor i pacijentima do 26. godine primjenjuje se od 1. novembra 2023, te planiraju da analiziraju kako će da funkcioniše do novembra, nakon čega bi krenuli u primjenu hrvatskog modela.
Na Odboru se polemisalo kako u Hrvatskoj pacijenti i sa dijabetesom jedan i dva imaju pravo na korišćenje senzora, ali da tamo postoji stroga kontrola, konzilijum, te da pacijenti ostaju bez usluge ukoliko se ne pridržavaju određenih pravila.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić navodio je da je praksa svuda u svijetu pokazala da se uz tu kombinaciju najbolje kontroliše nivo šećera u krvi. Kazao je da njihova analiza pokazuje da svaki četvrti osiguranik koji koristi insulin preko Fonda je podigao više od maksimalne doze insulina koja mu je potrebna za mjesečnu terapiju. Rekao je da to znači da dolazi do zloupotreba, da su pacijenti nemarni i navodio je primjer da za vrijeme slava, Nove godine uvode sebe u neku vrstu povećanog nivoa šećera u krvi, a onda im senzori služe da ga prate i onda povećavaju nivo insulina.
– Ako je neko na pumpi, to se neće desiti. Imamo opravdanje zašto vezujemo pumpu i senzore – rekao je on.
U Skupštini je tada ukazano i na važnost preventivnog ulaganja u zdravlje, te da je skupo liječenje od posljedica koje izaziva dijabetes, na koje se troše milioni. Iznošeni su podaci da, recimo, oko 500 ljudi godišnje dobije srčani udar zato što je dijabetes ostavio probleme na srcu, te da se vrlo slično dešava i sa krvnim sudovima mozga, ekstremitetima.
Pobjeda.me
