Hrana je treća najosnovnija ljudska potreba poslije vazduha i vode – nema sumnje da svako treba da ima pravo na adekvatnu hranu.
Svjetski dan hrane ove godine se obilježava pod sloganom „Pravo na hranu, za bolji život i bolju budućnost: da niko ne bude gladan“.
Globalna kampanja ove godine posvećena je pravu na hranu svih ljudi na planeti, kako bi svima bio omogućen zdraviji život, bolja i perspektivnija budućnost.
Hrana je treća najosnovnija ljudska potreba poslije vazduha i vode – nema sumnje da svako treba da ima pravo na adekvatnu hranu. Pravo na hranu, život i slobodu, rad i obrazovanje neprikosnovena su prava svakog čovjeka na planeti, definisana i u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima.
Poljoprivrednici širom svijeta proizvode dovoljno, pa i više hrane nego što je neophodno da se prehrani cjelokupna populacija, a opet – problem gladi u svijetu perzistira bez nade da će skoro biti iskorijenjen. Ova tema dobija na značaju ako sagledamo nekoliko poražavajućih podataka.
Broj onih koji ne mogu sebi da priušte zdravu hranu, na globalnom nivou, je veliki.
I pored zadovoljavajućih ukupnih prinosa globalno, preko 2,8 milijardi ljudi na svijetu ne može sebi da priušti zdravu hranu. Za to su u dobroj mjeri odgovorne produžene krize, vođene kombinacijom sukoba, ekstremnih vremenskih prilika i ekonomskih udara na pojedine djelove svijeta, zemlje ili kategorije stanovništva, što čini da se oko 733 miliona ljudi suočava sa problemom gladi i neuhranjenosti.
Sva ta prolongirana krizna stanja, u prvom redu klimatske promjene, najviše pogađaju najsiromašnije, stanovništvo nepristupačnih ruralnih područja, direktno utiču na prinos njihovih usjeva, što produbljuje nejednakosti i problem gladi čine još većim i sve daljim od rješenja.
Transformisanje poljoprivredno-prehrambenih sistema veliki je globalni zadatak, koji ima za cilj bolju obezbijeđenost zdravim i bezbjednim namirnicama što većeg dijela svjetskog stanovništva.
Iako živimo u svijetu neprestanog ukrupnjavanja kapitala i imamo utisak da veliki proizvođači „hrane“ svijet, treba imati u vidu važnu činjenicu da mali poljoprivredni proizvođači obezbjeđuju čak trećinu namirnica na planeti.
Adekvatnim sistemom podrške i mudrim potezima u sferi poljoprivrede stvara se veliki potencijal za globalne zaokrete. Ovo važi čak i za jedno od najvećih egzistencijalnih pitanja – ublažavanja klimatskih promjena.
Primjera radi, sistemske promjene u poljoprivrednoj proizvodnji dugoročno mogu imati uticaj na smanjenje globalnog zagrijavanja sa trenutnih dva stepena na 1,5 stepeni, a to bi posljedično značajno uticalo na očuvanje izvora vode, koja je neophodan resurs za sav živi svijet na planeti.
Posljedice nezdrave ishrane
Nezdrava ishrana je univerzalni uzrok svih oblika poremećaja uhranjenosti, kako pothranjenosti i nedostataka mikronutrijenata, tako i gojaznosti, koja je javnozdravstveni problem koji poprima pandemijske razmjere, čime se u posljednjim decenijama „briše“ razlika između različitih djelova svijeta i društvenih slojeva.
Činjenica je da je 22,3 odsto djece ispod pet godina starosti je prenisko za svoju uzrast, a 6,8 odsto njih je premršavo za svoju visinu dok je, s druge strane, u 2022. godini čak 2,5 milijarde odraslih spadalo u grupu prekomjerno uhranjenih, 890 miliona starijih od 18 godina je bilo gojazno, a čak 37 miliona djece uzrasta do pet godina je bilo prekomjerno uhranjeno.
Tema bezbjednosti namirnica je još jedan nezaobilazan i veoma važan segment priče o zdravoj ishrani, naročito ako to ilustrujemo podatkom da se više od 600 miliona ljudi razboljeva, a 420 hiljada umire svake godine zbog konzumiranja namirnica koje su kontaminirane različitim mikroorganizmima.
Sve pomenute teme susreću se u ovogodišnjem sloganu koji prati obilježavanje Svjetskog dana hrane. U izvornoj engleskoj verziji slogana javlja je se riječ foods, čiji se pomalo neobičan gramatički oblik u množini pojavljuje upravo da napravi razliku od jednostavnog osnovnog značenja ove riječi – hrana. Naime, foods označava raznovrsnost, hranljivost, pristupačnost, dostupnost i bezbjednost hrane. Gdje god ona bila – na našim poljima, u ribarskim mrežama, na pijaci, u prodavnici, restoranu ili na porodičnoj trpezi.
Svjetski dan hrane važi za jedan od najvažnijih datuma u Kalendaru javnog zdravlja. Obilježava se duže od tri decenije, još od 1981. godine, i to u preko 150 zemalja svijeta. Za datum njegovog obilježavanja, 16. oktobar, simbolično je određen dan kada je, davne 1945. godine, osnovana Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organisation – FAO).
B92
