Američka kompanija bogatim Englezima naplaćuje po 50.000 dolara uslugu testiranja do 100 embriona i među njima traže one s najvećim koeficijentom inteligencije a stručnjaci kažu da je to “etičko, minsko polje”.
Kalifornijski start-up “Heliospect Genomics”, jedan od pionira na području “genetičkog predviđanja”, nudi imućnim parovima testiranje inteligencije njihovih embriona, objavio je britanski dnevnik Gardijan.
Prema pisanju Gardijana, kompanija “Heliospect Genomics”, radila je sa više od deset parova, koji su bili podvrgnuti vantjelesnoj oplodnji ( IVF).
Do tog zaključka došli su zahvaljujući tajnim video snimcima, koji su otkrili da za tu vrstu usluge ova kompanija naplaćuje i 50.000 dolara klijentima, koji žele da testiraju 100 embriona.
Menadžeri “Heliospecta” su se hvalili da njihove metode mogu da dovedu do povećanja od više od šest IQ poena.
Stručnjaci su tu njihovu uslugu okarakterisali kao “etičko minsko polje”.
Informacije su se pojavile sa video snimaka koje je napravila grupa za kampanju “Nadam se, a ne mrzim” (“Hope Not Hate”), koja je na tajnom zadatku istražila različite grupe aktivista i akademika.
Gardijan je pregledao snimke i sproveo dalje istraživanje zajedno sa “Hope Not Hate”.
“Čini se da snimci pokazuju eksperimentalne tehnike genetske selekcije koje se nude budućim roditeljima. Zaposleni u ‘Heliospectu’ naveo je da parovima mogu da naprave rang listu do 100 embriona na osnovu IQ-a i drugih osobina, koje svi žele, uključujući pol, visinu, rizik od gojaznosti i rizik od mentalnih bolesti’, naveo je anonimni izvor iz grupe “Nadam se, a ne mrzim”.
Iz kompanije su naveli da su alati za predviđanje napravljeni korišćenjem podataka koje je obezbijedila UK Biobank – banka genetskog materijala.
Tu banku finansiraju poreski obveznici, u njoj se nalaze donacije pola miliona britanskih volontera, a formirana je s ciljem da dijeli podatke samo za projekte koji su “u javnom interesu”.
Odabir embriona na osnovu predviđenog visokog koeficijenta inteligencije nije dozvoljen prema zakonu Velike Britanije. Iako je legalno u SAD, gdje je embriologija labavije regulisana, skrining inteligencije tamo još uvijek nije komercijalno dostupan.
Upitani za komentar, menadžeri “Heliospekta” su rekli da kompanija, koja je registrovana u SAD, posluje u skladu sa svim važećim zakonima i propisima.
Rekli su da je “Heliospect bio” u “stelt modu” prije planiranog javnog lansiranja i da je još uvijek razvijao svoju uslugu. Dodali su da je klijentima koji su tražili testiranje manjeg broja embriona, naplaćeno oko 4.000 dolara i da će cijene pri lansiranju biti u skladu sa konkurentima.
Vodeći genetičari i bioetičari rekli su da je projekat pokrenuo niz moralnih i medicinskih pitanja.
Profesor reproduktivne genetike na Univerzitetu u Oksfordu Dagan Vels, upozorio je da javnost ni ne zna šta se dešava.
“Da li je ovo s testiranjem otišlo predaleko? Da li zaista želimo ovo? Čini mi se da je ovo debata u koju javnost zaista nije imala priliku da se u potpunosti uključi u ovom trenutku”.
Pomoćnica direktora Centra za genetiku i društvo u Kaliforniji Kejt Hason imala je konkretnije primjedbe:
“Jedan od najvećih problema je to što normalizuje ovu ideju o ‘superiornom’ i ‘inferiornom’ genetskom materijalu. Uvođenje takvih tehnologija jača uvjerenje da nejednakost dolazi iz biologije, a ne iz društvenih razloga”.
Za danskog generalnog direktora “Heliospecta” i bivšeg trgovca na berzi Majkla Kristensena, genetska selekcija obećava svijetlu budućnost.
“Svako može imati svu djecu koju želi i može imati djecu koja su u osnovi bez bolesti, pametna, zdrava. To će biti sjajno”, govorio je još u novembru 2023. godine.
Taj njegov govor slušao je, između ostalih i tajni istraživač iz “Nadam se, a ne mrzim”, koji se predstavio kao jedan od roditelja.
Tokom nekoliko onlajn sastanaka, tim je predstavio svoju uslugu “poligenskog bodovanja”. Tvrdili su da bi odabir “najpametnijeg” od deset embriona doveo do prosječnog povećanja IQ za više od šest poena, iako bi druge osobine, kao što su visina i rizik od gojaznosti ili akni mogle da budu prioritet u zavisnosti od ličnih preferencija.
Kristensen je predvidio i dolazak embriona uzgojenih u laboratoriji, što će, kako je rekao, da omogući parovima da stvaraju embrione u industrijskom obimu – hiljadu ili čak milion, iz kojih bi se mogla ručno izabrati elitna selekcija.
U budućnosti, istakao je Kristensen, ponuda bi mogla da se proširi na tipove ličnosti, uključujući pružanje rezultata za ono što je nazvao osobinama “tamne trijade”.
Tamna trijada je obično referenca na makijavelizam, narcizam i psihopatiju. Kristensen je rekao da bi takođe bilo moguće razviti rezultate za depresiju i kreativnost.
“Ljepota je nešto o čemu mnogi ljudi sanjaju”, dodao je on.
Kada su kontaktirani za komentar, “Heliospect” je rekao da neće tolerisati proizvodnju jaja ili embriona u industrijskom obimu ili elitni izbor i da ne planira da ponudi testiranje na fizičke osobine ili “tamne trijade”.
U menadžmentu ove kompanije je i akademik Džonatan Anomali, koji je izazvao kontroverzu nakon što je branio ono što opisuje kao “liberalnu eugeniku”.
Bivši saradnik Univerziteta Oksford, koji je prošle godine napustio akademsko mjesto u Ekvadoru da bi radio puno radno vrijeme u” Heliospektu”, istakao je da je savjetovao kompaniju o medijskoj strategiji i pomogao u regrutovanju investitora i klijenata sa sjedištem u SAD i Evropi.
Anomali je dobro poznata figura u rastućem transatlantskom pokretu koji promoviše razvoj genetske selekcije i alate za poboljšanje, za koje kaže da se ne smiju miješati sa prinudnom eugenikom, koju sponzoriše država.
“Sve što podrazumijevamo pod liberalnom eugenikom je da roditelji treba da budu slobodni i možda čak i ohrabreni da koriste tehnologiju da poboljšaju izglede svoje djece”, rekao je on za podkast “The Dissenter”.
“Heliospectu” je odobren pristup podacima UK Biobank u junu 2023. Osnovana 2006. od strane Ministarstva zdravlja i dobrotvornih organizacija za medicinska istraživanja, Biobanka drži genetske informacije, skeniranje mozga, kognitivne testove i obrazovnu i medicinsku dokumentaciju 500.000 volontera, koji su se prijavili da dijele svoje podatke za cio život.
B92