U Srbiji svake godine oko 24.000 ljudi doživi moždani udar.
Moždani udar je zdravstveno stanje koje označava nastali neurološki poremećaj izazvan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljnog snabdijevanja određenih dijelova mozga kiseonikom i hranljivim materijama.
Ovaj nedostatak uzrokuje oštećenje i odumiranje nervnih ćelija, što za posljedicu ima oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontroliše, piše Index.
Najčešći oblik moždanog udara je ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji može biti posljedica začepljenja arterije koja snabdijeva mozak krvlju. Međutim, do ovog stanja opasnog po život može doći i zbog pucanja krvnog suda u mozgu, kada dolazi do izliva krvi u mozak, što je poznato kao hemoragijski moždani udar.
Simptomi moždanog udara
U publikaciji Svjetske organizacije za moždani udar iz 2022. godine, navedeno je da se u posljednjih 17 godina doživotni rizik od razvoja moždanog udara povećao za 50 odsto te da će jedna od četiri osobe starije od 25 godina doživjeti moždani udar tokom života. Zato je važno da svi znaju koji se simptomi povezuju uz moždani udar kako bi mogli da potraže pomoć na vrijeme.
Neki od najpoznatijih faktora rizika su visok krvni pritisak, nepravilan rad srca, pušenje, nepravilna ishrane i nedostatak fizičke aktivnosti. Kada su u pitanju sami simptomi, evo na šta bi trebalo da obratite pažnju:
- Iznenadne smetnje pri govoru – ovo uključuje otežano razumijevanje, izgovaranje riječi ili potpuni gubitak govora,
- Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, naročito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela,
- Iznenadni problemi s vidom – pod ovim se podrazumijeva naglo zamagljenje ili potpuni gubitak vida,
- Iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i/ili povraćanjem,
- Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje tokom hodanja, gubitak ravnoteže i vrtoglavica.
Kako biste smanjili rizik od moždanog udara, možete napraviti određene promjene u svom načinu života. Neke od preporuka uključuju redovno vježbanje i fizičku aktivnost, zdravu ishranu, prestanak pušenja i ograničavanje količine alkohola. Takođe, jednako je važno redovno kontrolisati zdravlje kod ljekara kako bi se moglo reagovati na vrijeme ako nešto nije u redu.
Danar.rs
