Crnogorsko udruženje za izučavanje gojaznosti startovalo kongresom sa međunarodnim učešćem
U Budvi je 11-13. oktobra realizovan Prvi crnogorski kongres o gojaznosti. Organizator, Crnogorsko udruženje za proučavanje gojaznosti (MASO), startovalo je ovim obimnim međunarodnim projektom, a njegovi predstavnici predočili su veoma ambiciozne planove koji zaslužuju svaki vid podrške kako od strane zdravstvenih vlasti, tako i od crnogorskog društva. Najavljeno je da se od Kongresa očekuje da će poslužiti kao platforma za podsticanje razvoja stručne saradnje koja će oblikovati budućnost borbe s gojaznošću u našem društvu. Kongres je otvorila državna sekretarka Ministarstva zdravlja dr Milena Cojić.
Na Kongresu su, kako je i najavljeno, kao predavači učestvovali renomirani stručnjaci iz Crne Gore i inostranstva iz oblasti endokrinologije, kardiologije, pedijatrije, nefrologije, onkologije, hirurgije i higijene ishrane. Predsjednik ovog udruženja dr Đorđije Krnjević objašnjava[1] da je na taj način obezbijeđen multidisciplinarni pristup problemu gojaznosti, koji je sagledan iz različitih uglova, baš kako nalažu doktrina i pravilan pristup liječenju. On je pozvao javnost na učešće u ovom događaju kako bi podržala napore da se na adekvatan način pozabavimo sa gojaznošću kao novom pandemijskom bolešću savremenog čovječanstva.
Dijagnoza je E-66
Dr Đorđije Krnjević, medicinski direktor KCCG-a i predsjednik Crnogorskog udruženja za proučavanje gojaznosti, izrazio je izuzetno zadovoljstvo i čast zbog prilike da pozdravi učesnike prvog kongresa o gojaznosti sa međunarodnim učešćem. Koordinacija ovog kongresa nije bila samo želja već je to, nažalost, kako je rekao, odraz i primoranosti. — Danas u Crnoj Gori između 40 i 50% naše populacije ima ili prekomjernu tjelesnu masu ili gojaznost. Posebno poražavajuća činjenica je da imamo veliki broj gojazne djece — upozorio je on.
Dr Đorđije Krnjević
Po procjeni iz 2016, na osnovu parametara SZO-a, mi smo na visokom 6-om mjestu po broju gojazne djece i djece sa prekomjenom tjelesnom masom. Ovim se, po tumačenju dr Krnjevića, plaća danak prekomjernom konzumerizmu, neadekvatnoj fizičkoj aktivnosti, zloupotrebi elektronskih uređaja itd. Gojaznost nije samo prekomjeran unos hrane, već, kako kaže, ona predstavlja multifaktorijalnu bolest koja zahtijeva multidisciplinarni pristup. Dr Krnjević je ovom prilikom zamolio ljekare da koriste šifru dijagnoze E-66 kako bi se saznalo koliko ima gojaznih pacijenata. On je objasnio da je neophodan opšti odgovor na ovo pitanje, koji uključuje razne institucije sistema, jer se samo zajedničkim snagama može pružiti otpor pandemiji gojaznosti.
Dr Krnjević upozorio: — Između 40 i 50% naše populacije ima ili prekomjernu tjelesnu masu ili gojaznost. Posebno poražavajuća činjenica je da imamo veliki broj gojazne djece!
Čak 2/3 odraslih ugroženo prekomjernom težinom
Šefica Kancelarije SZO dr sci. Mina Brajović izrazila je veliku zahvalnost nosiocima ovog projekta na prilici da se razgovara o jednom od najvećih zdravstvenih izazova našeg vremena: epidemiji gojaznosti. Ovo je, kako je istakla, 4. po redu riziko faktor obolijevanja u Evropi i jedan od vodećih faktora umiranja u evropskom regionu.
Najnoviji podaci SZO-a pokazuju da više od milijardu ljudi širom svijeta živi sa gojaznošću. Gojaznost među odraslima udvostručila se od 1990. godine dok je čak 4 puta veća među djecom i adolescenitma. Posebno je zabrinjavajuće da čak 2/3 odraslih pati od gojaznosti i prekomjerne kilaže.
Kao faktor rizika za obolijevanje od mnogih hroničnih nezaraznih oboljenja, gojaznost je, kako upozorava dr Brajović, direktno odgovorna i za 200.000 novih slučajeva obolijevanja od kancera na godišnjem nivou kod Evropljana. Sumorne procjene predviđaju da će se u narednom periodu učestalost gojaznosti nadmašiti i prevazići epidemiju pušenja koja je sada vodeći uzrok kancera. Posebno je alarmanto da je jedno od četvoro djece školskog uzrasta gojazno i ima problem prekomjerne kilaže. Gojaznost u djetinjstvu će, kako se predviđa, porasti za čak 60%, i od 2030. godine dostići čak 250 miliona. — Ne smijemo zaboraviti da je gojaznost ne samo uvod u ozbiljne bolesti već je i ozbiljan ekonomski problem. Bolesti povezane sa gojaznošću crpe oskudne resurse zdravstvenog sistema i negativno utiču na ekonomiju — kaže dr Brajović.
Ona je ukazala na važnost realizacije ciljeva održivog razvoja među kojima prevencija nezaraznih bolesti ima važno mjesto. Ministar zdravlja Crne Gore se 2022, kako je podsjetila, obavezao na insistiranje na ključnim intervencijama podrške zdravim navikama od prvog dana života, što podrazumijeva niz mjera u tom cilju. Gojaznost, kako je rekla, nije samo stvar našeg ličnog izbora, već svi mi jako malo hodamo a jako mnogo konzumiramo hranu sa visokim procentom zastupljenosti trans-masti, soli i šećera.
Načini našeg ponašanja opredijeljeni su i okruženjem, a u junu 2024. SZO je objavila da se svakog dana 7.400 života ugasi zbog uticaja štetne industrije hrane i pića. Efikasan odgovor zahtijeva snažan zdravstveni sistem koji će insistirati na efikasnim odgovorima. Aktivno življenje i zdrav način ishrane neki su od njih. Dr Brajović je izrazila nadu da će Kongres biti katalizator takvih poduhvata i pozvala sve na aktivno učešće u tom procesu.
Podrška i sa najvećeg nivoa
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja dr Milena Cojić istakla je da je gojaznost jedan od ključnih zdravstvenih izazova današnjice sa ozbiljnim implikacijama po zdravlje pojedinca, ali i cijelog društva. Ona ne samo da smanjuje očekivani životni vijek, već utiče i na kvalitet života. Visoka prevalenca gojaznosti za državu znači veće opterećenje zdravstvenog sistema, povećane troškove liječenja, smanjenje radne produktivnosti i uopšte kvaliteta života stanovništva.
Boks: Obrativši se kolegama ljekarima ona je upozorila da se u posljednjih 50 godina broj gojazne djece u svijetu povećao za nevjerovatnih 300%, a prema istraživanju iz 2022. godine, Crna Gora prati taj trend. Skoro 40% djece uzrasta do 7 godina bilo je predgojazno ili gojazno. Svaka deseta djevojčica i svaki peti dječak imali su prekomjernu težinu.
Na osnovu ovih rezultata Crna Gora se nalazi među deset zemalja evropskog regiona sa najvećom prevalencom dječje gojaznosti. Ova alarmanta statistika, kako je objasnila dr Cojić, bila je inicijalni pokretač za brojne preventivne i interventne aktivnosti Ministarstva zdravlja koje je sprovelo u saradnji sa Institutom za javno zdravlje. Izgrađen je niz smjernica i preporuka u cilju kreiranja zdravijeg okruženja i prevencije faktora rizika koji doprinose gojaznosti do promjene poboljšanja kvaliteta ishrane u predškolskim ustanovama u skladu za standardima i najnovijim preporukama. Pored toga, Ministarstvo zdravlja i IJZ učestvuju u razvoju nacionalnih smjernica a koje su fokusirane na sistemske promjene. Kako bi promijenili ove negativne trendove neophodna je multisektorska saradnja. Sa željom za stvaranjam zdravijih generacija, dr Cojić je pozvala sve aktere društva da se aktivno uključe i daju svoj doprinos u prevazilaženju izazova sa kojima se suočavamo.Sa međunarodnog aspekta
Dr Emir Muzurović, sekretar Crnogorskog udruženja za izučavanje gojaznosti, najavio je stručni dio Kongresa i ukazao na značaj podrške koju je ovaj događaj dobio od strane Evropskog udruženja za borbu protiv gojaznosti. U ime ovog udruženja prisutnima se u plenarnom dijelu obratila prof. dr Andrea Kvidin Mihai, endokrinolog iz Španije.
Mnogo je nijansi gojaznosti
Prof. dr Andrea Ciudin Mihai je tokom svoje prve posjete Crnoj Gori čestitala Crnogorskom udruženju uključenje u krug ovih organizacija i ukazala na plodno iskustvo organizacije brojnih edukativnih skupova o gojaznosti na nivou evropskog udruženja koje broji oko 1.400 članova. Ona je ovom prilikom prezentovala neke od aktivnosti Evropskog udruženja o gojaznosti (EASO) i ukazala na značaj promišljanja ovog problema i mimo granica liječenja, počev od sagledavanja gojaznosti na fenomenološkom nivou, preko načina komunikacije sa ovim osobama, razumijevanja njihovog problema, psihološkog vođenja i brojnih drugih izazova.
Dr Kvidin Mihai je upozorila da postoji mnogo nijansi gojaznosti, pa je neophodno osvijetliti problem i nezavisno od razmatranja medicinskih izazova kao što su komorbiditeti, prevalenca i sl. U bitku sa gojaznošću potrebno je uključiti i razumijevanje metaboličkih razlika, ali i brojnih drugih individualnih razlika u održavanju gojaznosti, energetskoj potrošnji, fenotipizaciji i sl. smjernicama koje je EASO promovisao u avgustu. Dr Ciuduin Mihai je uputila poziv Crnogorskom udruženju za uključivanje u predstojeći samit u Španiji u Santjago de Komposteli, a najavila je i redovnu konferenciju Udruženja u Jukatanu (2025).
Kao ”lider u nauci o gojaznosti”[2] Evropska asocijacija za izučavanje gojaznosti (EASO) osnovana je 1986. godine. Ovo udruženje, po podacima sa sajta ove organizacije, danas uključuje 38 evropskih država, među kojima i Crnu Goru.
Gubitak tjelesne težine treba da je veći od 10%
Prof. dr Nebojša Lalić, akademik SANU-a, razmatrao je povezanost redukcije tjelesne mase i smanjenja kardiovaskularnog rizika, kao temu atraktivnu za razmišljanje pogotovu kad se ima u vidu velika zastupljenost istraživanja uticaja hipertenzije, LDL holesterola i pušenja. On je upozorio na noviji trend pri kom je oko 40 odraslih gojazno, da postoji porast broja kardiovaskularnih oboljenja, ali i ukazao na pojavu farmaceutskih formi kojima je omogućeno istovremeno smanjenje tjelesne mase i kardiovaskularnog rizika.
Rezultati studija, kako je objasnio, pokazuju da je BMI 30-35 značajan faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Sa porastom indeksa tjelesne mase uočljiv je značajan skok učestalosti kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, a nezanemarljiva je patološka simptomatologija hronične bolesti bubrega. Gojaznost utiče na povećanje incidence i drugih bolesti čak i onda kad nema metaboličkih poremećaja, ali i na učestalost pojave moždanog udara, a sa porastom tjelesne mase raste i smrtnost. Naročito je naglašen uticaj viscelarne gojaznosti. Ona djeluje na razvoj aterosklerotskih komplikacija, infarkta miokarda, srčanu insuficijenciju, tahikardiju itd. Liječenje gojaznosti utiče na smanjenje faktora rizika za kardiovaskularna oboljenja, ali tu treba da postoji individualizovan pristup.
Gubitak tjelesne mase do 5% djeluje uglavnom na regulaciju krvnog pritiska i ishemije, a ne na druge ishode. Najčešće je neophodno ostvariti gubitak tjelesne mase veći od 10% da bi se poboljšali kardiovaskularni ishodi odn. smanjio kardiovaskularni rizik.
Prof. dr Lalić je prezentovane podatke ilustrovao podacima velikih studija pri čemu je ukazao na važnost heterogenosti pristupa i efekata i uticaj na smanjenje kardiovaskularne smrtnosti. Kombinacija ljekova sa smanjenjem tjelesne mase pokazala se kao značajna, pa se preporučuje da gojazne osobe redukuju tjelesnu masu i povećaju fizičku aktivnost da bi popravile metaboličku kontrolu ali i ukupni kardiovaskularn rizik. Medikacija, kako je sugerisano ovom prilikom, treba da bude posebno razmatrana kod gojaznih pacijenata da bi se smanjila težina, pogotovu kod onih sa BMI većim od 35. Ipak, samo promjene načina života kombinovane sa medikacijom ne daju odgovarajuće rezultate u cilju sniženja ovih rizika.
Od istorije do savremenih izazova gojaznosti
Trodnevni crnogorski kongres o gojaznosti obuhvatio je veliki broj stručnih predavanja i programa. Već prvog dana Kongresa neke aktuelne i važne aspekte gojaznosti prezentovala je prof. dr Mirjana Šumarac Dumanović, a prof. dr Snežana Vujošević ukazala je na povezanost slip-apnee i gojaznosti. U okviru prve sesije izlaganja su imali Prof. dr Snežana Polovina, dr Sanja Lekić, i dr Sanja Borozan, a teme su tretirale istoriju gojaznosti, njenu povezanost sa oksidativnim stresom / kancerom, te dugovječnost gojaznih osoba. O vezi gojaznosti i insulinske rezistencije govorila je prof. dr Teodora Beljić Živković, a izazove dijabetesne bolesti predočili su dr Emir Muzurović i dr Đorđije Krnjević. prof. dr Katarina Lalić opisala je poremećaje lipida u gojaznosti.
Prof. dr Mirjana Doknić prezentovala je neuroendokrinu kontrolu gojaznosti, a dr Sreten Kavarić uticaj vitamina D. Dr Suzana Ivanović fokusirala se na FRAX skor u ranoj menopauzi, a dr Olivera Bošković na načine borbe protiv dijabetesa i gojaznosti.
Dr Karin Zibar Tomšić ukazala je na uticaj patologije nadbubrežne žlijezde na gojaznost, dr Danilo Radunović na renalne benefite terapije gojaznosti, a doc.dr Aleksandar Đogo na uticaj steroidnog deficita i suficita. Gojaznost u trudnoći razmatrale su prof. dr Aleksandra Jotić i prof. dr Amela Dizdarević Bostandžić, a o dijetologiji u djetinjstvu govorile su dr Maja Raičević i dr Jelena Jovović. Fokus na vezu gojaznosti i štitaste žlijezde postavio je Prof. dr Miloš Žarković, o uticaju melatonina govorio je doc. dr Marko Stojanović, a o komplikacijama gojaznosti doc. dr Sanja Medenica.
Treći dan Kongresa započet je temom prof. dr Marine Đurović o neuroendokrinoj regulaciji unosa hrane, dr Valentina Kalinić ukazala je na vezu PCOSy i gojaznosti, a dr Slaviša Rabrenović je predstavio parametre metaboličkog sindroma i fizičke spremnosti. O ishrani u prevenciji gojaznosti govorila je dr Snežana Barjaktarović Labović, a u ovoj sesiji predavanja su imale i dr Zorica Đorđević i dr Enisa Kujundžić. Iskustva u primjeni barijatrijske hirurgije prezentovali su prof. dr Fuad Pašić, dr Miljan Zindović i dr Dragan Gunjić, a koronarni aspekt komplikacija gojaznosti prezentovali su dr Nataša Belada, dr Vladimir Prelević i dr Milovan Kalezić.
Dr Đorđije Krnjević navodi: — Gojaznost nije samo kozmetički i estetski problem. To je medicinski problem koji povećava rizik od mnogih drugih bolesti i zdravstvenih problema. To može uključivati bolesti srca, dijabetes, visok krvni pritisak, visok holesterol, bolesti jetre, apneju u snu, neurološke probleme, oštećen lokomotorni apparat, depresiju, određene vrste kancera. Osobe sa gojaznošću su marginalizovane i često okrivljene zbog svog stanja . To je praksa sa kojom se mora prestati.
Anita Đurović
[1] https://www.facebook.com/djordjije.krnjevic/
[2] https://easo.org/about-easo/
