Mr pharm. Lidija Čizmović
Agencija za ljekove t medicinska sredstva Crne Gore
Pronalazak antibiotika predstavlja jedno od najvažnijih medicinskih otkrića u istoriji. Alexander Fleming, zajedno sa E. B. Chainom i H. W. Floreyem, dobio je Nobelovu nagradu 1945. godine za otkriće penicilina, prvog antibiotika. Ovaj lijek, koji je počeo da se proizvodi industrijski 1943. godine, spasio je mnoge živote, naročito tokom Drugog svjetskog rata, kada je korišćen za liječenje ranjenih vojnika. Otkriće antibiotika jedno je od najvećih medicinskih uspjeha 20. vijeka i omogućilo je izlječenje bolesti koje su prije toga bile fatalne.
Antibiotici su grupa ljekova koji su efikasni isključivo protiv bakterijskih infekcija, kao što su npr. infekcije urinarnog trakta, uha, grla i bakterijske pneumonije. Nažalost, virusne infekcije, poput prehlade, gripa ili COVID-19, često se pogrešno liječe antibioticima. Zbog toga, mnogi ljudi i ljekari, nesvjesni opasnosti, prekomjerno koriste antibiotike, što vodi razvoju bakterijske rezistencije.
Prekomjerna upotreba antibiotika predstavlja ozbiljan globalni problem.
Prema poslednjim podacima iz 2023. godine, Crna Gora bilježi porast potrošnje antibiotika za 20,3% u odnosu na 2019. godinu (Slika 1), a neznatno smanjenje u odnosu na 2022. god (0,5%).
Slika 1. Trend potrošnje antibiotika u Crnoj Gori 2019-2023. god, u DDD/1000/dan
Međutim, kada uporedimo potrošnju antibiotika u 2023. godini sa prosječnom potrošnjom u EU* (Slika 2.), ta brojka veća za čak 53%. Ovaj trend je zabrinjavajući, jer povećava rizik od razvoja bakterija otpornih na ljekove u Crnoj Gori, što može imati teške posljedice po javno zdravlje.
Slika 2. Poređenje potrošnje antibiotika u Crnoj Gori sa prosječnom potrošnjom u zemljama EU i EU/EEA, 2023. god (DDD/1000/dan)
EU/EEA**- sve zemlje članice EU (27) i dvije zemlje EEA (Island i Norveška)
EU* – sve zemlje članice EU (27)
Pandemija COVID-19 dodatno je pogoršala situaciju, jer je povećana upotreba antibiotika, posebno u 2021. i 2022. godini. Bakterije su sposobne da razviju otpornost na antibiotike kroz mutacije, čime se smanjuje efikasnost liječenja. Stručnjaci upozoravaju da bi do 2050. godine mogli da se suočimo sa povratkom u pre-antibiotsku eru, period prije revolucionarnog otkrića prvog antibiotika, kada će čak i obične bakterijske infekcije postati smrtonosne.
Osim toga, nepravilna upotreba antibiotika može narušiti imunitet, posebno kod djece, čineći ih sklonijima alergijama, gojaznosti i autoimunim bolestima poput reumatoidnog artritisa i dijabetesa.
Evropska komisija je prepoznala ozbiljnost ovog problema izmjenom regulative, kao i Preporukom o jačanju djelovanja EU za borbu protiv antimikrobne rezistencije primjenom pristupa „jedno zdravlje“ (One Health) koja je donešena 13.06.2023. godine. U dokumentu se navodi pet ciljeva povezanih sa potrošnjom antibiotika i antimikrobnom rezistencijom koje je potrebno ostvariti do 2030. godine, pri čemu se kao polazna vrijednost uzima 2019. godina. Prvi cilj, a i najvažniji, je da se potrošnja antibiotika smanji za 20% do 2030. godine. Ovo smanjenje treba da pomogne u borbi protiv razvoja rezistentnih bakterija i očuvanju efikasnosti antibiotika za buduće generacije. Kada ove brojke primijenimo za Crnu Goru, a znajući da se povećala potrošnja antibiotika u Crnoj Gori u 2023. godini za 20,3%, u odnosu na 2019. godinu, taj procenat u odnosu na 2023. godinu bi bilo smanjenje od 33,51% do 2030. god. Ovo ukazuje na hitnu potrebu za uvođenjem mjera racionalizacije upotrebe antibiotika na svim nivoima zdravstvene zaštite, kao i za obaveznu edukaciju stanovništva.
Važno je naglasiti podatak da su u prošlom vijeku sve oči naučne zajednice bile uprte u pronalaženje novih antibiotika. Kad god bi se pojavio rezistentan soj na neki antibiotik, farmaceutske kompanije bi osmislile efikasniji antibiotik koji bi riješio problem. Imajući to u vidu, uopšte ne čudi krajnje ignorantan stav koji je tadašnja javnost imala problemu rezistencije. Ulaskom u novi milenijum, značajno je smanjena proizvodnja novih novih antibiotika. Tako su, prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, u periodu između 1990. i 1999. godine, odobrena 22 nova antibiotika, dok je u prvoj deceniji 21. vijeka taj broj pao na samo sedam novih antibiotika. Ovaj pad proizvodnje novijih antibiotika posljedica je smanjenja ekonomske isplativosti u farmaceutskoj industriji, koja se sve više fokusira na liječenje hroničnih bolesti.
Kako bi se sačuvala efikasnost antibiotika i smanjili rizici od bakterijske rezistencije, neophodno je koristiti ih odgovorno, pridržavati se propisanih doza i trajanja terapije, te pratiti stručne smjernice. To je jedini način da očuvamo zdravlje sadašnjih i budućih generacija.
Literatura:
ECDC – Surveillance report (Antimicrobial consumption in the EU/EEA – ESAC-Net)
WHO – www.who.int.
Council Recommendation on stepping up EU actions to combat antimicrobial resistance in a One Health approach 2023/C 220/01, Document 32023H0622(01)
CInMED – www.cinmed.me (Analiza potrošnje ljekova u Crnoj Gori, 2019-2
