I na primarnom nivou zdravstvene zaštite i te kako je moguće reagovati u cilju suzbijanja opasnosti od melanoma
Uloga ljekara primarne zdravstvene zaštite u prevenciji melanoma nezanemarljiva je, a sudeći po činjenici da rano otkrivanje nekada znači i izlječenje od ove zlokobne bolesti, jasno je zašto se ona akcentuje. S tim u vezi predstavnice Doma zdravlja ─ Podgorica uzele su aktivnog učešća u realizaciji Dana melanoma, stručnog skupa organizovanog u cilju promocije znanja od prevencije do (iz)liječenja.
Dr Anika Dajević i dr Marija Vojvodić ovom prilikom su prezentovale lična klinička iskustva, ali i uputile određena pitanja zdravstvenim vlastima i predstavnicima viših nivoa zdravstvene zaštite. Direktorica ove ustanove dr Dragana Durković, zahvalila je na mogućnosti za uključenje u edukativni program ovog tipa, ali i izrazila uvjerenje da zdravstveni sistem ne prepoznaje u dovoljnoj mjeri ulogu ljekara primarnog nivoa, te da bi bilo poželjno organizovati više edukativnih angažmana u kojima bi svoje mjesto imali i predstavnici prvog nivoa zdravstvene zaštite.
Ljekari primarnog nivoa zdravstvene zaštite predstavljaju prvu adresu na koju se pacijenti jave u vezi sa bilo kakvim zdravstvenim tegobama. Budući da zauzimaju tako istaknutu ulogu u zdravstvenom sistemu, jasno je zašto njihova uloga može biti od presudnog značaja u vezi s pravovremenom dijagnostikom, analizama i uspješnim liječenjem bilo kakve dermatološke promjene. Stoga je potrebno stvoriti uslove da, s obzirom na preopterećenost ovog nivoa, ljekari domova zdravlja dobiju priliku da se posvete svakom pacijentu i u vezi s tim reaguju i u odnosu na melanocitne promjene na koži ili drugim organima.
Identifikovati osobe u povećanom riziku
Dr Anika Dajević ukazala je tokom svog stručnog izlaganja na preventivne aktivnosti koje su na nivou primarne zdravstvene zaštite usmjerene na sve faktore rizika koji mogu dovesti do nastanka melanoma. ─ Kako mi na genetske i fenotipske karakterisitke osobe ne možemo uticati, fokus stavljamo na faktore rizika i edukaciju opšte javnosti o značaju adekvatnog ponašanja na suncu odn. izlaganja sunčevim zracima i nastanku opekotina koje su jedan od faktora rizika za nastanak melanoma ─ navela je ona. Ovom prilikom podsjetila je na opšte preporuke o tome da je javnost neophodno u vezi s ovim pitanjem posebno edukovati u periodu od aprila do oktobra, te naglašavati da je potrebno izbjegavati nepotrebno izlaganje sunčevom zračenju u periodu 11-17h, nositi odjeću od lakih materijala, kape sa što većim obodom, koristiti kreme sa zaštitnim faktorom (poželjno 30+).
Ljekari na primarnom nivou zdravstvene zaštite treba i da identifikuju osobe u povećanom riziku za nastanak opekotina, tj. one sa svijetlom bojom očijom / kože / kose, osobe koje u ličnoj anamnezi imaju podatak o ranijem malignom tumoru kože, kao i osobe koje u porodičnoj anamnezi imaju bliskog srodnika koji je imao malignu bolest kože i osobe sa povećanim brojem nevusa na koži. Oni moraju biti u fokusu prilikom dolaska u dom zdravlja iz različitih drugih razloga.
Dr Dajević je naglasila da je kao značajan karcinogen označeno i vještačko UV zračenje koje se koristi u solarijumu. Mnoge zemlje su po tom pitanju donijele zakon o potpunoj zabrani njihove upotrebe (Australija), a kod nas je od 2013. na snazi zabrana korišćenja za osobe mlađe od 18 godina, dok je ta procedura dozvoljena za starije, uz potpis o informisanom pristanku.
Mediji mogu predstavljati značajnu podršku u edukaciji javnosti, a sličan efekat bi se mogao očekivati i od izlaganja LED bilbordâ u čekaonicama domova zdravlja. Ocjenjujući da se javnost u dovoljnoj mjeri ipak ne pridržava preventivnih preporuka, dr Dajević je navela da se svakom pacijentu mora pružiti podrška u svakom smislu, a to znači i psihološku i psihijatrijsku podršku tokom perioda dijagnostike i liječenja.
Dr Paunović je objasnio da u okviru postojećeg zdravstvenog sistema funkcionišu interventna dermatološka i hiruška ambulanta, pa je moguće pacijenta za kog se sumnja da je konačna dijagnoza melanom uputiti na ovaj vid hitnog pregleda. Utorkom, srijedom i četvrtkom moguće je obaviti preglede iz oblasti plastične hirurgije. Ambulanta za melanom pri Klinici za dermatologiju, kako je ocijenio, svakako bi bila svrsishodna.
Fokusirati se na samopregled kože
Dr Marija Vojvodić je naglasila da u okviru sekundarne prevencije fokus treba da bude postavljen na samopregled kože. Ne smije se zaboraviti da bi kroz sistem kontinuirane edukacije ljekara trebalo uticati na obnavljanje znanja o razlikovanju benignih od premalignih i malignih lezija na koži u okviru pregleda u primarnoj zdravstvenoj praksi. Adekatnom edukacijom pacijenata o osnovnim pravilima praćenja ovih promjena (ABCDE pravila i dr.) moguće je, po dr Vojvodić, uticati da pacijent samopregledom ocijeni pravi trenutak za javljanje ljekaru nakon uočene promjene.
Dr Vojvodić je iskoristila priliku da upita da li se na nivou nacionalnih programa može očekivati da bude dostupan skrining za rano otkrivanje tumora kože. Takođe, ona je pitala da li se može očekivati da dermatoskopija bude dostupna u domovima zdravlja. ─ Mi prvo moramo postati eksperti u pregledu kože golim okom i kada tu postanemo eksperti možemo govoriti o nekim naprednijim metodama ─ kaže dr Vojvodić.
U vezi s unapređenjem nivoa zdravstvenih usluga, po njoj, moglo bi se govoriti i na relaciji izabrani ljekar─dermatolog, ali i ostale specijalističke usluge. Pacijent se mora edukovati o tome da je Ph verifikacija jedina pouzdana dijagnoza, kao i u vezi sa smislom ostalih procedura. Sve to bi vodilo unapređenju zdravstvenih usluga u cilju što bržeg dijagnostikovanja, liječenja, obezbjeđivanja što kvalitetnijeg života i, u krajnjem, dužeg preživljavanja ovih pacijenata.
Da li su populacioni skrininzi na melanom opcija ?
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti uvođenja populacionih skrininga na melanom u okviru redovne zdravstvene zaštite dr Nikola Milašević je iznio stav da je potrebno potpuno izmijeniti koncept pozivanja pacijenata na skrining na melanom. On je objasnio da je zbog preopterećenosti primarnog nivoa zdravstvene zaštite potrebno izmjestiti ga sa nivoa primarne zdravstvene usluge na npr. nivo Instituta. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kako je objasnio, dnevno se pregleda po 50-100 pacijenata, pa u vezi s tim treba osmisliti model efikasnog preventivnog djelovanja. Takav koncept, kako je rekao, za sada uspješno funkcioniše u Sloveniji.
─ Populacioni skrininzi za melanom koji su pokušani u visokorazvijenim zemljama, kao što je Njemačka, nijesu zaživjeli jer su skupi, preskupi i za bogate zdravstvene sisteme, a kamoli za Crnu Goru, ali ono gdje ja vidim prespektivu u okviru naših mogućnosti crnogorskog zdravstva je upravo formiranje onkoloških timova gdje ćemo mi specijalisti i subspecijalisti iz Kliničkog centra imati tačno određene ljekare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti preko kojih ćemo vršiti komunikaciju sa primarnom zdravstvenom zaštitom povodom raznih pitanja ─ kaže dr Milašević.
Anita Đurović