U prethodnom periodu Crna Gora je bila na dobrom putu da kreira snažnu politiku poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata ali planirane aktivnosti nisu realizovane zbog izbijanja pandemije COVID-a, a potom od 2020. zbog čestih kadrovskih promjena izazvanih političkom nestabilnošću u državi. To se navodi u Strategiji za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednost pacijenata 2025. – 2028.
“U krovnoj strategiji u oblasti zdravstva – Strategiji za razvoj zdravstva za period 2023. – 2027. godine, kvalitet zdravstvene zaštite i bezbjednost pacijenata jedan je od vodećih principa na kojima se bazira vrijednost zdravstvenog sistema Crne Gore. Prethodnim strateškim dokumentom planirano je osnivanje Nacionalnog tijela ali do ovog trenutka to nije urađeno”, objavilo je Ministarstvo zdravlja.
Većina problema uzrokovana je limitiranošću zakonodavnog okvira.
Naglašeno je da je postojećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti neophodno je bliže definisati oblast bezbjednosti pacijenata, a kroz upravljanje rizicima i neželjenim događajima, definisati i procedure za identifikaciju i procjenu rizika, sa jasnim preporukama za unapređenje polja sigurnosti, te preventivne mjere.
Trenutna zakonska rješenja ne prepoznaju ni sistemsko regulisanje naknade bez krivice, koji bi omogućio naknadu štete osobama koje su pretrpljele povrede ili gubitak bez potrebe za dokazivanjem krivice ili nemara.
Time bi se, kako smatraju u Ministarstvu zdravlja, omogućila brza i pravična kompenzacija pacijentima koji su pretrpljeli štetu tokom medicinskog tretmana, a bez potrebe za sudskim procesima.
“Dekriminalizacija ljudske greške smatra se ključnim korakom ka poboljšanju kvaliteta i sigurnosti u zdravstvenom sistemu, omogućavajući bolje razumijevanje, prevenciju i upravljanje greškama na način koji koristi i pacijentima i zdravstvenim radnicima”, piše u dokumentu.
U postojećim zakonskim rješenjima se ne prepoznaje da postoji zakonski uspostavljen sistem za praćenje neželjenih događaja, a nije jasno definisan ni pojam “neželjenog događaja”, kao ni obaveze zdravstvenih ustanova, sistem prijavljivanja, evidencije, prevencije i korektivnih mjera, zakonom definisanog regulatornog nadzora i u krajnjem sankcija za nepoštovanje propisa koje se tiču praćenja neželjenih događaja u zdravstvenim ustanovama.
Osim toga prepoznata je i potreba da se integrišu sva udruženja pacijenata (i reprezentativne grupe) i podrži osnivanje novih. “Potrebno je osnažiti udruženja pacijenata i reprezentativne grupe (npr. organizacije osoba sa invaliditetom) te zagovarati njegu usmjerenu na pacijenta kao i na politike koje daju prioritet potrebama i preferencijama pacijenata”, navodi se u dokumentu.
Naglašeno je i da je neophodno ohrabrivati pacijente da postanu aktivni učesnici u vlastitom liječenju, kao i podsticati zdravstvene radnike i saradnike da uključe pacijenata u proces donošenja odluka o vlastitom liječenju, a sve to sa ciljem podjele odgovornosti i donošenja najprihvatljivije odluke.
Digitalizacija zdavstvenog sistema
Proces digitalizacije zdravstvenog sistema u Crnoj Gori započeo je 2000. godine u oblasti zdravstvenog osiguranja.
“Za realizaciju ciljeva (sistem prijave neželjenih događaja i registar neželjenih događaja, praćenje i analiza indikatora, monitoring….) potrebna je optimalna informaciona podrška i povezan informacioni sistem, te obezbijeđeno finansiranje i zainteresovanost za mjerenje svih učesnika/partnera u sistemu zdravstva”, piše između ostalog u dokumentu.
U Ministarstvuzdravlja poručuju da će digitalizacija zdravstvenu zaštitu učiniti dostupnijom i pristupačnijom za pacijente u udaljenim i teško dostupnim krajevima, a i donosiocima odluka obezbijediti pouzdane podatke kao osnovu za kreiranje odgovarajućih politika i usmjeravanje intervencija tamo gdje su zaista potrebne.
Posebno se ističe da se neželjeni događaji u oblasti zdravstvene zaštite ne prijavljuju jer ne postoji uspostavljen sistem za njihovo prijavljivanje.
“Neophodno je razviti i uspostaviti aplikaciju za prijavu incidenata, kako bi se oblast mogla pratiti i unapređivati.U slučajevima neželjenih događaja koji se mogu spriječiti, pacijenti imaju pravo na odgovarajuću nadoknadu kroz sistem nadoknade bez greške i odredbe socijalnog osiguranja koje se odnose na posljedice tih grešaka”, kaže se u dokumentu.
CdM
