Nova velika studija sugeriše da bi covid-19 mogao povećati rizik od srčanog i moždanog udara čak tri godine nakon infekcije.
Studija, objavljena u medicinskom časopisu Atherosclerosis, Thrombosis, and Vascular Biology, obuhvatila je medicinske podatke oko četvrtine miliona ljudi koji su bili upisani u veliku bazu podataka pod nazivom UK Biobank.
Unutar ovog skupa podataka, istraživači su identifikovali više od 11.000 ljudi koji su imali pozitivan laboratorijski test na covid-19 dokumentovan u njihovoj medicinskoj dokumentaciji 2020. godine, pri čemu je njih gotovo 3000 bilo hospitalizirano zbog infekcije. Te su podatke uporedili s više od 222.000 osoba koje nisu imale covid u istom razdoblju.
Osobe koje su se zarazile koronom tokom 2020., prije nego što je postojala vakcina, imale su dvostruko veći rizik od velikog srčanog događaja poput srčanog ili moždanog udara ili smrti gotovo tri godine nakon bolesti, u poređenju s ljudima koji nisu imali covid, prenosi CNN.
Rizik je bio znatno veći u slučajevima kada je osoba zbog infekcije bila hospitalizovana. Osim toga, čini se da je u takvim slučajevima covid bio jednako moćan činioc rizika od moždanog i srčanog udara kao i dijabetes ili bolesti perifernih arterija.
Istraživanje pokazuje da se povećani srčani rizik nakon infekcije nije smanjio s vremenom, a autor studije dr. Stanley Hazen, koji predsjeda Odjelom za kardiovaskularne i metaboličke znanosti na klinici Cleveland, smatra da je to jedno od zanimljivijih i iznenađujućih otkrića.
Jedinstveno otkriće
Dr. Patricia Best, kardiologinja s klinike Mayo u Rochesteru u Minnesoti, navodi da je ovo otkriće zapanjujuće i čini se da je jedinstveno za covid-19.
“Znamo već neko vrijeme da infekcije povećavaju rizik od srčanog udara, tako da ako imate gripu, ako dobijete bilo kakvu infekciju… bilo da je bakterijska ili virusna, to povećava rizik od srčanog udara. No, to obično nestane prilično brzo nakon infekcije. Međutim, ovdje je učinak toliko dugotrajan i mislim da je to zbog toga koliko se covid razlikuje od nekih drugih infekcija”, navela je Best.
Istraživači uključeni u studiju kažu da ne znaju tačno zašto covid ima tako očito dugotrajne učinke na kardiovaskularni sistem. Ranije studije pokazale su da koronavirus može zaraziti stanice koje oblažu stijenke krvnih žila. Virus je takođe pronađen u ljepljivim plakovima koji se stvaraju u arterijama koje mogu puknuti i izazvati srčani i moždani udar.
Radna teorija autora studije jeste da covid možda destabilizuje plakove koji se stvaraju unutar stijenki arterija i može ih učiniti sklonijima pucanju i stvaranju ugrušaka.
Neki zaštitni činioci
Kako su istraživači ustanovili, čini se da je krvna grupa predstavljala važnu razliku. Istraživači su znali da ljudi koji su imali krvnu grupu A, B ili AB imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Čini se da krvna grupa takođe igra ulogu u tome koliko je vjerovatno da će se osoba zaraziti koronom, odnosno čini se da su ljudi s krvnom grupom 0 malo zaštićeni.
Ova nova studija pokazala je da osobe s krvnom grupom 0 koje su bile hospitalizovane zbog covida nisu imale tako visok rizik od srčanog ili moždanog udara kao oni s krvnom grupom A, B ili AB.
Istraživači vjeruju da gen koji kodira krvnu grupu možda igra ulogu u povećanom riziku od srčanih i moždanih udara nakon covida, no nisu sigurni koliko tačno.
Kod ljudi koji su bili hospitalizovani zbog covida, ali koji su takođe uzimali niske doze aspirina, nije se povećala vjerovatnost naknadnog srčanog ili moždanog udara. To znači da se rizik može ublažiti, rekao je Hazen.
B92
